Najveća gospodarstva svijeta sjede na mirovinskoj "tempiranoj bombi" čiji bi se financijski učinci mogli mjeriti s povećanjem razine svjetskih oceana, upozorava u svojem istraživanju Svjetski ekonomski forum (WEF). Kako prenosi CNBC, analiza WEF-a smatra kako će buduće generacije biti dio najveće mirovinske krize u povijesti.

Mirovina dvije trećine plaće 
Analiza se usmjerila na projekcije koliko bi novca zaposleni u osam država – SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Japanu, Australiji, Kini i Indiji – trebali izdvajati tijekom radnog vijeka da bi im u starosti životni standard ostao više-manje nepromijenjen. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) preporuča da mirovine iznose oko 70 posto plaće. Ako se stvari tako postave, toj skupini od osam država još 2015. nedostajalo je 70 bilijuna dolara u mirovinskim fondovima.

Do 2050. ta će svota narasti na nevjerojatnih 400 bilijuna dolara. Drugim riječima, rupa u mirovinskim sustavima svake će se godine povećavati za pet posto. "Očekivano povećanje dugovječnosti i posljedično starenje stanovništva financijski je ekvivalent klimatskim promjenama", ističe Michael Drexler, direktor financijskih i infrastrukturnih sustava u WEF-u. 

Generacija stogodišnjaka 
Predviđanja govore da će djeca koja se rode tijekom ove godine imati očekivani životni vijek duži od 100 godina što bi značilo da će potrebe njihove financijske sigurnosti u mirovini otići u neslućene visine. U WEF-u su stoga sačinili listu od pet preporuka koju bi svaka vlada trebala uzeti u obzir prilikom rješavanja problema mirovinskog sustava. Prva preporuka je – naravno – revizija radnog vijeka, odnosno podizanje praga za odlazak u mirovinu.

Tu je i poticanje tehnološke modernizacije gospodarstva radi veće produktivnosti te poticanje financijskog opismenjavanja. Na kraju, tu su i zahtjevi veće transparentnosti mirovinskih sustava te pružanje standardiziranih i jasnih podataka kako bi svi građani imali jasnu sliku svoje financijske pozicije.