U obveznim mirovinskim fondovima krajem travnja prikupilo se ukupno 103,7 milijardi kuna. Fond štednje u kojeg ulaže 1,9 milijuna građana od 100 milijardi kuna premašili su početkom godine. S tom masom novca imaju velik potencijal za ulaganje, ali im nažalost u Hrvatskoj nedostaje projekata između ostalog i zbog neaktivnosti države, piše Večernji list.

Zakonskom regulativom oslobođen je potencijal veći od 30 milijardi kuna za ulaganje u infrastrukturne projekte, ali nijedan takav projekt u posljednje dvije godine niti je pripremljen niti ponuđen mirovincima. Oni su pak otvoreni za ulaganje u autoceste, zračne i morske luke pa čak i prosperitetne željezničke pravce poput željeznice koja bi spojila zagrebački aerodrom i centar grada, a ulagali bi i u velike energane. Ni u privatnom sektoru nema velikih kompanija koje bi uskoro mogle izaći na tržište kapitala.

Nekoliko je projekata u najavi i mirovinski fondovi nadaju se da će u idućih par godina investicijski bankari pripremiti nekoliko tvrtki za ulaganje, ali takvi projekti nisu dovoljno da bi se potrošila ni trećina potencijala koji leži u ovim fondovima.

Obvezni mirovinski fondovi u ovom trenutku imaju oko 10 milijardi kuna plasiranih u dionice tvrtki, ali da bi u idućih pet godina održali udio od 10,5 posto takvih plasmana u ukupnoj imovini morali bi uložiti dodatnih 3,5 milijarde kuna u domaće tvrtke. To bi se najlakše moglo realizirati kroz privatizaciju, ali mirovinci naravno zanimaju samo tvrtke koje mogu donijeti prinos.

Ako država ne ponudi infrastrukturne i energetske projekte ili ne nastavi privatizaciju sav taj novac prikupljen mirovinskom štednjom hrvatskih građana plasirat će se izvan granica. Preveliki smo za Hrvatsku i morat ćemo ulagati vani, ali željeli bismo i jače poticati hrvatsko gospodarstvo kroz dobre projekte – može se čuti iz industrije koja već godinama poziva vlade da im daju projekte za ulaganje.

Podsjetimo, mirovinci su izračunali da bi preuzimanjem 60 posto HAC-a i ARZ-a, kupnjom 50 posto dionica ACI-ja, oko 30 posto HEP-a te četvrtine Janafa mogli uložiti i do 15 milijardi kuna, a istodobno državi smanjiti javni dug za 5,3 posto BDP-a te trošak kamata svake godine za 820 milijuna kuna, čime bi se oslobodio novac za jačanje drugog stupa.

Komunicirali su i da im je zanimljiva Hrvatska pošta, a otvoreni su i za ulaganje u nekretnine. Najveći dio novca, točnije 71 milijarda kuna iz mirovinske štednje i dalje je uložena u hrvatski dug između ostalog i zbog nedostatka boljih prilika, ali i zbog zakonske obveze.

Po podacima iz ožujka od osnivanja u mirovinske fondove slilo se 75 milijardi kuna od doprinosa, dok su kroz ulaganja fondovi zaradili 36 milijardi kuna. Zbog prelaska u prvi stup i odlazaka u mirovinu do sada su isplatili oko devet milijardi kuna.

Prosječni prinos potportfelja B u kojem se nalazi većina imovine od osnivanja do danas iznosi gotovo 5,6 posto, ali da bi se tako visoki prinosi mogli održavati mirovinci će morati ulagati u projekte jer obveznice više ne donose dobru zaradu. U drugi stup se i dalje ulaze tek četvrtina ukupnih doprinosa jer 75 posto nje odlazi u proračun u prvi stup u kojem nema oplođivanja imovine. Zato će dok se izdvajanje ne poveća u korist drugog stupa odnos između stvarnih doprinosa i mirovine biti vidljiv samo u tom dijelu mirovine.

Demografski trendovi nameću da se već sada građane usmjerava prema individualnoj odgovornosti za mirovinu. Opcija je i dobrovoljna mirovinska štednja koja je i dalje stimulirana poticajima međutim najnoviji podaci kazuju da svega 298 tisuća ljudi štedi za svoju starost.