Mirovince zanima HEP i nove tvrtke na burzi

Predstavljeni rezultati poslovanja mirovinskih fondova, čelnici OMF-a/Goran Stanzl/PIXSELL Predstavljeni rezultati poslovanja mirovinskih fondova, čelnici OMF-a/Goran Stanzl/PIXSELL

Od početka rada 2002. mirovinski fondovi ostvarili su prosječno godišnje 3,7% realnog rasta što je bolji rezultat od očekivanja.

Obvezni mirovinski fondovi zainteresirani su za ulaganje u Hrvatsku elektroprivredu (HEP), ali ih najviše zanimaju nova uvrštenja domaćih kompanija na burzu, rekao je u ponedjeljak predsjedavajući Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac. Predstavljujući rezultate poslovanja, Grbavac je kazao kako se se lani konačno vidjela pozitivna gospodarska kretanja u Hrvatskoj, ali još uvijek bez odraza na dioničko tržište.

Velika želja
Mirovinci čekaju nove ulagačke prilike koje mogu doći iz tri pravca: ulaganja u infrastrukturu, privatizacija te inicijalne javne ponude (IPO). Što se tiče infrastrukture, osim energetike zanimaju ih i "drugi sektori", kazao je Grbavac koji je i predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog fonda. U vezi privatizacije Grbavac sumnja da je ostalo nešto primjereno za ulaganja mirovinaca. Stoga izlasci na burzu ostaju kao njihova velika želja. "Podržali bi kvalitetne projekte", rekao je Grbavac. Pitanje ulaganja nije moglo proći bez osvrta na slučaj Agrokor. Grbavac se osvrnuo na tvrdnje Udruge malih dioničara Agrokora kako će mirovinski fondovi sudjelovati u financijskom spašavanju koncerna kroz roll-up kredit.

"Daleko smo od sudjelovanja u roll-upu, ne vjerujem da bi sudjelovali u tome", ističe Grbavac. Dodao je kako je se u portfeljima nalazi još nešto dionica Agrokorovih kompanija, ali su one vrednovane na način da nemaju utjecaja na buduće prinose. Na pitanje Poslovnog dnevnika spremaju li mirovinski fondovi odštetne zahtjeve prema Agrokoru, Grbavac to nije potvrdio kazavši tek kako će "poduzeti sve što je u njihovoj moći da zaštite portfelj".

Što se tiče prošle godine, ukupna imovina fondova zaustavila se na 91,9 milijardi kuna i 9,5 posto je viša nego godinu ranije. Prinos kategorije A iznosio je 4,57 posto, u najbrojnijoj kategoriji B 3,06 posto, a u kategoriji C 6,08 posto. Grbavac je te rezultate ocijenio zadovoljavajućim s obzirom na lanjski 7-postotni pad indeksa Zagrebačke burze CROBEX. Od početka rada 2002. godine mirovinski fondovi ostvarili su prosječno godišnje 3,7 posto realnog rasta što je bolji rezultat od očekivanja na početku mirovinske reforme. Preko 1,8 milijuna članova ima razloga za zadovoljstvo ako se prinos hrvatskih fondova usporedi s rezultatima mirovinskih fondova u 30 država Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

Bolji od Nijemaca
U pet godina do 2016. godine naši su mirovinci imali najbolji godišnji prinos u usporedbi s kolegama iz OECD-a, a u posljednjih 10 godina među prvom su trećinom, istaknuo je Grbavac. K tome, imovina mirovinskih fondova predstavlja 26 posto vrijednosti gospodarstva što je više nego od njemačkih, austrijskih ili talijanskih mirovinaca, ali manje od skandinavskih.

Pitanje MOD-a

Nužna podešavanja zakona
Komentirajući najznačajnije događaje za obvezne mirovinske fondove u prošloj godini, Damir Grbavac je kazao kako i dalje imamo samo jedno mirovinsko osiguravajuće društvo (MOD), instituciju koja isplaćuje mirovine iz II. i III. stupa. "Nužna za podešavanja zakonskih rješenja za MOD kako bi se omogućio bolji izračun mirovina kada se izlazi iz II. stupa te možda osnivanje još nekog MOD-a", naglasio je Grbavac.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve