Klijenti domaćih banaka mogu se poslužiti poslovicom "u svakom zlu neko dobro" nakon odluke Europske središnje banke (ECB) o odgađanju podizanja kamatnih stopa, što će im donijeti još povoljnije kredite. Međutim, kod kamata na štednju promjena nema, one će i dalje biti malo iznad nule jer prostora za njihovo daljnje snižavanje nema, tvrde financijski stručnjaci.

Europska monetarna vlast na prošlotjednom zasjedanju odlučila je da ovoga ljeta ipak neće započeti s ciklusom povećanja kamatnih stopa u eurozoni uslijed pogoršanja gospodarskih izgleda. Za domaće financijske stručnjake odluka je očekivana.  "Usporavanje gospodarskog rasta u eurozoni te rast neizvjesnosti oko perspektive rasta zbog Brexita, trgovinskog rata između SAD-a i Kine, kao i dinamike rasta u Kini, značile su i povećan oprez ECB-a u kontekstu zatezanja monetarne politike te su odgodile podizanje referentne kamatne stope u 2020.", tumači Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke.

Kovač ističe kako je u ovom trenutku, s obzirom na spomenute rizike, teško špekulirati hoće li i kada tijekom 2020. doći do rasta kamatne stope: "To u kratkom roku sugerira da za građane i poduzeća neće biti promjena u onom dijelu kamate u kojem je ona određena referentnom kamatnom stopom. Visoka likvidnost bankarskog sustava, konkurentski pritisci i još povoljno gospodarsko okruženje sugeriraju nastavak blagog trenda pada kamatnih stopa."

Gledano iz perspektive hrvatske ekonomije (građana, poduzetnika, države), možemo reći da smo odluku ECB-a i priželjkivali jer je sada izvjesnije da se ove godine neće dogoditi rast kamatnih stopa, ističe direktor Pro grupe Vjeko Peretić. 

"Istovremeno, uz rast potražnje za kreditima, koji je znatno blaži nego prije 2008., štednja raste snažnije, pa je i količina neto štednje u Hrvatskoj triput veća nego u pretkriznim godinama", kaže.  Zbog tog povećanja izvjesno je da će i cijena domaćeg izvora financiranja ostati na sadašnjim razinama, dodaje. "Dodamo li na sve to i trenutačnu potražnju za kreditima, realno je za očekivati da i dalje postoji mogućnost za nastavak trenda smanjenja kamata. Što se tiče pasivnih kamatnih stopa, prostora za daljnje smanjenje gotovo da i nema, pa će deponenti banaka i dalje za prinose veće od inflacije morati biti maštovitiji i spremniji na rizike", smatra Peretić.