Kreće dodatna liberalizacija alternativnih fondova

Ministar financija Zdravko Marić predlagatelj je zakona/Patrik Macek/PIXSELL Ministar financija Zdravko Marić predlagatelj je zakona/Patrik Macek/PIXSELL

Uvođenje kategorije malog društva za upravljanje korak je u dobrom smjeru, smatra fondovska zajednica.

Vlada je na jučerašnjoj sjednici prihvatila nacrt konačnog prijedloga zakona o alternativnim investicijskim fondovima (AIF) koji dodatno liberalizira poslovanje i upravljanje tom vrstom fondova.

Predlagatelj zakona koji se sada upućuje u saborsku proceduru je Ministarstvo financija koje u obrazloženju navodi kako izmjenama zakona koji je na snazi od dana pristupanja Hrvatske Europskoj uniji - 1. srpnja 2013. - želi riješiti nekoliko nedostataka koji su se iskristalizirali tijekom primjene sadašnje regulative, ali i nastalih promjenom europske regulative. Bitan razlog izrade ovoga zakona jest činjenica da je europska Direktiva o tržištu financijskih instrumenata izmijenila članak 4. i 33., a rok za prijenos u nacionalno zakonodavstvo je bio 3. srpnja 2017. godine, čime je bilo potrebno urediti prekogranično poslovanje društva za upravljanje koji obavljaju djelatnosti upravljanja portfeljem investicijskog savjetovanja.

Bitne novosti
U području razvrstavanja društava za upravljanje uvode se bitne novosti uzimajući u obzir kriterij veličine imovine pod upravljanjem i kategorije ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih AIF-a. Razvrstavanje prema veličini imovine bit će moguće u tri razreda, na mala (do 75 milijuna kuna imovine), srednja (do 750 milijuna kuna) i velika društva (preko 750 milijuna kuna). Do sada je postojala samo podjela na mala i velika društva. Svrha uvođenja navedenih kategorija jest olakšavanje i pojednostavljenje osnivanja i poslovanja malih i srednjih društava za upravljanje AIF-ovima.

 

75 milijuna

kuna maksimalni je iznos imovine malog društva

Mala društva za upravljanje sada će moći obavljati i druge djelatnosti koje nisu uređene fondovskim propisima, postavljeni su blaži zahtjevi za kapitalnu adekvatnost, a ako je osnovan u obliku društva za ograničenu odgovornost, ne mora imati nadzorni odbor te je dovoljno da ima jednog člana uprave. Predstavnici fondovske industrije u neslužbenom razgovoru pozitivno ocjenjuju uvođenje tri kategorija, posebno malog društva čime se omogućuje poslovanje bez pretjeranog administrativnog opterećenja.

Prema kategoriji ulagatelja kojima se nude udjeli pojedinih AIF-a do sada je postojala podjela samo na profesionalne ulagatelje (kreditne institucije ili društva za osiguranje) i male ulagatelje. Međutim, ovim zakonom uvode se i kvalificirani ulagatelji koji se kvalificiraju na temelju minimalne neto imovine od najmanje tri milijuna kuna i obvezne uplate u fond od najmanje 400.000 kuna.

Dvije skupine 
Ovim zakonom se definiraju dvije skupine kvalificiranih ulagatelja: ulagatelji u osnovne AIF-ove te ulagatelji u AIF-ove rizičnog kapitala. Dvije skupine kvalificiranih ulagatelja imaju različite propisane vrijednosti minimalnog uloga i neto imovine. Važnu novinu predstavlja i mogućnost osnivanja zatvorenog AIF-a, a što je do sada bila opcija isključivo za osnivanje u obliku otvorenog AIF-a.

Nadalje, ukida se dio kojim se propisuje obveza regulatora za procjenu financijske stabilnosti i prikladnosti svih članova društva za upravljanje, kao i raspisivanje uvjeta za sve članove društva, što značajno pridonosi administrativnom rasterećenju, smatra predlagatelj zakona. Zatvoreni AIF se mogao osnivati i prema sadašnjem zakonu, ali u obliku dioničkog društva, pojašnjavaju iz fondovske industrije. Ovime se olakšava porezni tretman što je također korak u dobrom smjeru, ocjenjuju naši sugovornici.  

Elektronički novac

Usklađenje s EU direktivom
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedloge zakona o platnom prometu i elektroničkom novcu, usklađujući ih s novom EU direktivom o platnim uslugama, kojom se, između ostalog, unaprjeđuje zaštita potrošača i sigurnost plaćanja. Zakonom o platnom prometu uređuju se platne usluge, pružatelji platnih usluga, obveza informiranja korisnika platnih usluga te prava i obveze u vezi s pružanjem i korištenjem platnih usluga, transakcijski računi i izvršenje platnih transakcija između kreditnih institucija, osnivanje, rad i nadzor nad institucijama za platni promet te osnivanje te nad platnim sustavima u skladu s novim europskim standardima. Novim zakonom uredit će se i dvije nove usluge - usluge iniciranja plaćanja, što je povezano s e-trgovinom, i usluge informiranja o računu, kazao je ministar financija Zdravko Marić.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve