Od početka godine gotovo svakog mjeseca se dogodi barem jedan događaj koji uzrokuje nervozu među investitorima na globalnim financijskim tržištima. Najvažniji među njima su panika na kineskoj burzi u prvim danima ove godine, koja se počela širiti i na ostala financijska tržišta i rezultat britanskog referenduma o izlasku iz EU.

Rezultat je prebacivanje kapitala u sigurna utočišta kao što su obveznice, plemeniti metali, ali i pojedine valute kao što je japanski jen. U odnosu na euro i američki dolar japanska je valuta od početka godine ojačala približno 13%,  što počinje štetiti japanskom gospodarstvu.

Naime, prejaki jen uzrokuje smanjivanje japanskog izvoza i povećanje uvoza, što negativno utječe na stopu inflacije u Japanu. Japanska vlada i centralna banka žele pod svaku cijenu povisiti stopu inflacije na 2%, a trenutno iznosi samo 0,20% , što im ne odgovara. Radi toga, visoki japanski dužnosnici otvoreno spominju direktnu intervenciju na Forex tržištu kojom bi oslabili vlastitu valutu.

Osim direktne prodaje jena na tržištu, japanska centralna banka ima na raspolaganju još nekoliko opcija kao što je spuštanje kamatnih stopa ili kupnja obveznica, čime indirektno smanjuju prinos pri držanju japanskih vrijednosnih papira na temelju čega investitori gube interes i prebacuju kapital u druge zemlje, što dovodi do rasprodaje jena i slabljenja u odnosu na ostale valute.

Idući redoviti sastanak čelništva japanske centralne banke se održava u noći s četvrtka na petak po našem vremenu, a odluka će biti objavljena javnosti u petak ujutro. Mnogi analitičari smatraju da će japanska centralna banka dodatno spustiti kamatne stope, što bi trebalo dovesti do naglog slabljenja jena u odnosu na sve ostale valute, radi čega investitori već tjednima prodaju jen koji je sada približno 5% slabiji nego je bio prije nekoliko tjedana.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da vjerojatnost djelovanja japanske centralne banke nije tako visoka kao što većina investitora smatra. Naime, zadnjih tjedana jen je počeo slabiti i bez intervencije, jer su, jednostavno, svi koji su htjeli kupiti jen to već napravili, pa je ponestalo onih koji svojom kupnjom mogu dodatno podizati vrijednost japanske valute. Uz to, direktno uplitanje centralnih banaka u valutno tržište u pravilu ne nailazi na dobre reakcije centralnih banaka drugih važnih gospodarstva, pa japanska centralna banka treba jako dobar razlog za takav potez. Budući da nakon Brexita čak niti britanska niti europska centralna banka nisu poduzele nikakve dodatne mjere monetarnog popuštanja, nije realno za očekivati da će se na takav potez odučiti japanska centralna banka.

Do dodatnog spuštanja kamatnih stopa ili intervencije na tržištu bi došlo ako bi jen ojačao dodatnih 5-10% sa sadašnje razine, ali na sadašnjoj razini izglednije je da neće doći do novih mjera. To znači da bi mnogi investitori koji su zadnjih tjedana prodavali jen u iščekivanju kratkoročnog slabljenja mogli ostati razočarani i da će biti prisiljeni zatvrarati svoje pozicije, čime će dovesti do novog vala privremenog jačanja jena. Značajnije slabljenje jena (više od 10%)  može se očekivati tek kada američka centralna banka nastavi podizati kamatne stope, čime će uzrokovati veliki interes za kupnju dolara i rasprodaju ostalih valuta.