‘Hrvatska će po rastu BDP-a biti osjetno lošija od susjeda’

Autor: Ana Blašković , 21. siječanj 2013. u 18:18
Dužnička kriza u Europi sve više uzima danka njezinom najprosperitetnijem dijelu/FOTOLIA

U čak 11 od 14 zemalja očekuje se niži rast od prethodnih, a u mjesec dana očekivanje rasta za Hrvatsku niže je 0,2 postotnih bodova.

Prognoze rasta srednje i istočne Europe nastavljaju slabiti jer dugotrajna borba s dužničkom krizom uzima sve više danka u ekonomski najprosperitetnijem dijelu kontinenta. Analitičari FocusEconomicsa (www.focus-economics.com) u objedinjenoj su prognozi ponovno korigirali naniže očekivanja o rastu na tek 2,8 posto u 2013. To je sedma po redu revizija u proteklih devet mjeseci, a u odnosu na prije samo mjesec dana očekivanje rasta manje je 0,2 postotnih bodova. U čak 11 od 14 zemalja očekuje se niži rast od prethodnih, iznimke su Estonija, Rusija i Latvija. Očekivanja za Hrvatsku također su snižena pa je najnovija prognoza rasta u ovoj godini 0,3 posto.

Pesimističniji od Vlade
"Vlada predviđa da će BDP porasti 1,8 posto ove godine. Prognoza FocusEconomicsa je pesimističnija i predviđa rast BDP-a od 0,3 posto u 2013. što je 0,2 postotna boda niže od prošlomjesečne prognoze. U 2014. rast će se oporaviti i iznositi 1,5 posto", stoji u analizi. Posljednji dostupni statistički podaci pokazuju 1,9-postotni pad BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine, a negativna kretanja vjerojatno će se nastaviti i u četvrtom kvartalu, posebice nastavak pada industrijske proizvodnje u studenom. Uz taj pad, agencija Standard & Poor's smanjila je kreditni rejting zemlje sa 'BBB-' na 'BB+' oduzevši time investicijsku razinu boniteta, pa se u novoj analizi pojavljuju kao ključne odrednice pregleda domaćeg ekonomskog "zdravlja". Domaća potražnja i dalje je slaba, u usporedbi s godinom prije osobna potrošnja pala je 3,5 posto, a javna potrošnja u trećem kvartalu bila je niža za 0,3 posto na godišnjoj razini. Istodobno, investicije su se smanjile za 4,3 posto.

Pozitivni izvoz
Od svih sastavnica BDP-a, poboljšanja ima jedino kod izvoza koji je u trećem tromjesečju smanjen 0,1 posto, no to je značajno bolje od 1,8-postotnog klizanja u prethodnom tromjesečju. Zahvaljujući tome neto doprinos rastu iznosio povećan je sa 0,7 na 1,2 postotna boda. Podaci za studeni pokazuju da se industrijska proizvodnja nastavila smanjivati, ali sporijim tempom. Dok je njezin pad u listopadu dosegnuo 5,8%, u studenom je bila niža 4,3% u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što ilustrira najmanje loš rezultat industrijske proizvodnje u protekla tri mjeseca. Gledano po strukturi, sve važnije kategorije industrijske proizvodnje bilježe poboljšanja osim rudarstva i prerađivačke industrije koje su i dalje u 'crvenom'. Na mjesečnoj bazi industrijska proizvodnja veća je jedan posto, što je poboljšanje drugi mjesec zaredom nakon što je u listopadu povećana jedan posto. Konsenzus industrijske proizvodnje za 2013. iznosi 0,3 posto, no i to je za 0,2 boda naniže revidirana prognoza u odnosu na prethodni mjesec.

Preokretanje trenda
Premda dužnička kriza pogoršava izglede rasta u regiji, posljednji pokazatelji pokazuju da bi se situacija naposljetku mogla preokrenuti nabolje. Unatoč padu proizvodnje tri mjeseca zaredom i rekorno visokoj nezaposlenosti, primjetan je oporavak povjerenja potrošača. Posljednjih tjedana popustila  je napetost na tržištima duga perifernih članica, a očekuje se i oporavk potražnje na ključnim tržištima što bi trebalo poduprijeti izvozne rezultate zemalja u regiji.

Iduća godina

Napokon regije

Osim Hrvatske, koja bi znatniji oporavak, ako se tako može nazvati rast od 1,5 posto, trebala ugledati tek 2014., slično je i s regijom u cjelini. Analitičari FocusEconomicsa očekuju da bi 2014. gospodarski rast regije srednje i istočne Europe mogao dosegnuti 3,5 posto, no i to je niže od prethodnih prognoza.

Komentirajte prvi

New Report

Close