Europski sustav suzbijanja pranja novca ozbiljno 'šteka'

U Hrvatskoj u Uredu za sprečavanje pranja novca radi manji broj ljudi od predviđenog/FOTOLIA U Hrvatskoj u Uredu za sprečavanje pranja novca radi manji broj ljudi od predviđenog/FOTOLIA

Nedovoljan zakonski okvir suradnje financijskih regulatora i slabo dijeljenje podataka između članica EU.

Istraživanje skupine europskih regulatora - Europske središnje banke, Europskog nadzornog tijela za bankarstvo i Europske komisije - ustanovilo je ozbiljne probleme u europskom sustavu borbe protiv pranja novca.

Skupina je formirana u lipnju, a zadatak joj bio i davanje preporuka za poboljšanje. Kako piše Financial Times, izvješće je ovog tjedna poslano svim vladama članica te Europskom parlamentu, a identificiralo je nekoliko glavnih slabosti. To je nedostatak zakonodavnog definiranja kako bi različiti financijski regulatori trebali surađivati, nedovoljno dijeljenje informacija između država EU-a te nedostatak resursa na europskoj razini.

Suradnja između regulatora te dijeljenje informacija problem su kako na nacionalnoj, tako i na europskoj razini. Europski dužnosnici smatraju kako izvješće odražava činjenicu da je borba protiv pranja novca i dalje ostala u nadležnosti članica dok je dobar dio nadzora banaka posljednjih godina prebačen na europsku razinu. Pitanje pranja novca u Europi posljednjih je mjeseci došlo u žižu javnosti nakon dva skandala.

Prvi je izbio u latvijskoj ABLV banci za koju američka vlada tvrdi da je pomagala u financiranju sjevernokorejskog nuklearnog programa. Drugi je nedavni skandal s estonskom podružnicom Danske Bank kroz koju je prošlo 30 milijardi dolara sumnjivog ruskog kapitala. Izvješće je upozorilo i na nedovoljnu ekipiranost europskih nadzornika za suzbijanje pranja novca. Po tom pitanju slična je situacija i u Hrvatskoj.

Posljednje dostupno izvješće o radu Ureda za sprečavanje pranja novca Ministarstva financija iz 2016. pokazuje  u tom tijelu radi 21 službenik, dok je sistematizacija radnih mjesta predvidjela 34 službenika. Koliko službenika trenutno radi nije poznato, s obzirom da do zaključenja broja nije pristigao odgovor iz Ministarstva financija. Inače, Ured je 2016. otvorio 472 predmeta (dva posto više nego 2015.) zbog sumnje na pranje novca i financiranje terorizma. Vrijednost odgođenih transakcija po nalogu Ureda iznosila je 63,4 milijuna kuna.  

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve