Dolaskom eura nestaju mjenjačnice

U Sloveniji je broj mjenjača po uvođenju eura pao za dvije trećine, u Hrvatskoj će ih s ulaskom u EMU iščeznuti i više

S početkom turističke sezone počinje i glavna sezona za mjenjačnice. Premda je zlatno doba za taj biznis prošlo, tri-četiri ljetna mjeseca uvjerljivo su najizdašnija.

No, solidan rast turističkih pokazatelja posljednjih se nekoliko godina ne odražava i na značajniji rast ukupnog prometa ovlaštenih mjenjača (dakle, mimo banaka). Njihovi su se otkupi i prodaje strane gotovine unazad tri godine stabilizirali na ukupno oko 29 milijardi kuna godišnjeg prometa. U Hrvatskoj je trenutno za te poslove licenciran 1221 ovlašteni mjenjač, a procjenjuje se da, računajući i velike mreže poštanskih ureda ili poslovnica Fine, ukupan broj mjenjačkih mjesta premašuje tri tisuće. Dobar dio objašnjenja za stagnaciju prometa mjenjača leži u sve većoj zastupljenosti bezgotovinskog plaćanja i kartičnog poslovanja (uključujući i podizanje gotovine na bankomatima) u potrošnji fizičkih osoba s kojima mjenjači jedino i mogu raditi. U tom smislu i od rastućih trendova priljeva turističkih deviza sve više profitiraju banke. Ipak, u segmentu kupoprodaja strane gotovine s fizičkim osobama ovlašteni su mjenjači lani ostvarili veći promet nego banke.

Otkupljeno eura za 18 mlrd. kn
U HNB-u, naime, ističu kako su banke s njima lani ostvarile 16,4 milijarde kuna prometa stranom efektivom, od čega 9,5 milijardi na strani otkupa. U isto vrijeme ovlašteni su mjenjači lani uknjižili ukupan promet u kunskoj protuvrijednosti 28,6 milijardi kuna. U tome se na otkup strane gotovine (i čekova) odnosi 17,8 milijardi, a na prodaju 10,8 milijardi. U odnosu na godinu prije lanjski je promet mjenjača bio za oko 900 milijuna kuna ili oko tri posto manji, dok je prema 2005. bio stotinjak milijuna kuna veći.Treba, međutim, reći da je lanjski pad prometa u cijelosti zapravo posljedica pada prodaje stranih valuta (za 1,1 milijardu kuna), a ne otkupa deviza koji je u odnosu na 2006. povećan za stotinjak milijuna kuna. Kako su ovlašteni mjenjači razliku između ostvarena otkupa i prodaje strane gotovine dužni prodavati svojim ugovornim bankama, i to dinamikom od najmanje jednom mjesečno (za mjesece u kojima su doista obavljali posao) u 2007. su ugovornim bankama prodali strane gotovine u vrijednosti sedam milijardi kuna. Dakako, uvijek ostaje nagađati i koliko se trgovine mjenjačnica zapravo ne evidentira. U zoni spekulacija su i procjene koliko se, primjerice, za konverzije većih iznosa prilagođavaju tečajevi u odnosu na istaknute. No, zato je prilično sigurno da se za ljetnih mjeseci, ili točnije, u turističkim mjestima razlike između kupovnog i prodajnog tečaja ljeti povećavaju. Kako kaže Adolf Matejka, viceguverner HNB-a zadužen za devizne poslove, u Hrvatskoj su inače razlike između kupovnog i prodajnog tečaja kod mjenjača niže u odnosu na mnoge druge zemlje i kreću se oko jedan posto ili malo iznad toga. Turisti se zacijelo često susreću i s većim rasponima, ali to je uglavnom pitanje konkurencije. Primjeri pojedinih mjenjača koji eure otkupljuju po neumjereno niskim cijenama ili znatno nižim u odnosu na banke ili mjenjače konkurente, što je prije nekoliko godina medijski bilo najeksponiranije u slučaju ‘Turističke točke’, pitanje su i reputacije turističke destinacije. Utoliko bi se u tome više trebala angažirati npr. i sama lokalna zajednica. A kako mjenjači u svojim poslovnicama moraju istaknuti i ime ugovorne banke, to je donekle i za te banke reputacijski faktor te se i od njih očekuje određeni doprinos. Zakonski, naime, mjenjači nemaju zadane tečajne raspone, ali u HNB-u kažu da na dojave o lošoj praksi skreću pažnju ugovornim bankama koje su, ističu, dosad uglavnom reagirale pozitivno. Kako su lokacije važna karika konkurentnosti, u HNB-u su imali i lukrativnih zahtjeva poput mjenjačnica na aerodromima prije granične crte ili izlazaka na ‘crusere’. No, ta vrsta ekskluziviteta kod regulatora ne prolazi.

Ima vremena za prilagodbu


Općenito, otkako se prije dvije godine krenulo sa sustavom licenciranja za poslovanje koje uključje i certificirane računalne programe za mjenjače, u tom je biznisu povećanje zahtjeva ipak rezultiralo i s više reda. No, kakve su njegove dugoročnije perspektive? Ključni aspekt s tim u vezi nije sam ulazak u Europsku uniju već puna intergracija koja uključuje i monetarnu uniju. “Do ulaska Hrvatske u EU opseg mjenjačkog posla neće se značajnije mijenjati i sve do ulaska i u monetarnu uniju nema razloga da se promet ovlaštenih mjenjača smanji. Jer, kuna će dotad biti jedino zakonsko sredstvo plaćanja”, kaže viceguverner Matejka. Kad tu ulogu preuzme euro, dodaje, izvjesno je znatnije smanjenje opsega prometa te smanjenje broja ovlaštenih mjenjača, i to u prvom redu onih kojima je to osnovna ili pretežita djelatnost. Osim što je euro danas glavna valuta poslovanja ovlaštenih mjenjača, do trenutka kad će euro u nas postati domaća valuta vjerojatno će to biti slučaj i s nekolicinom današnjih članica EU koje tek kane preuzeti zajedničku europsku valutu. Mjenjački poslovi tada će se bazirati na stranim valutama zemalja izvan EMU-a, koje u današnjem prometu mjenjača i potrošnji u gotovini imaju skroman udjel, a teško će ga znatnije povećati i u doglednoj budućnosti. Iskustvo Slovenije moglo bi se pokazati čak optimističnim u odnosu na predvidive efekte koje će na mjenjački biznis kod nas imati uvođenje eura. U Sloveniji je, naime, broj mjenjača pao za dvije trećine. Uz euro kao domaću valutu pad broja ovlaštenih mjenjača kod nas bi mogao biti i veći. Pritom je realno očekivati da će se npr. hoteli nastaviti baviti tim poslom, ali kao usputnom djelatnošću, u sklopu pružanja kvalitetnije usluge turistima te uvjeta za kategorizaciju. U pogledu nastavka bavljenja mjenjačkim poslovima ponešto je specifična i pozicija mjenjačkih mjesta poštanskih ureda kao dijela njihove (sporedne) ponude. Ipak, računa li se da se ulazak u EU više ne smatra izglednim prije 2011. i da će do ulaska u monetarnu uniju potom trebati još najmanje dvije godine, pred mjenjačima je još dosta vremena za sagledavanje budućnosti u dugom roku.

Inspektoratu nadzor, bankama kontrola

U podjeli regulatornih i nadzorno-kontrolnih funkcija vezanih uz mjenjačko poslovanje HNB je zadužen za zakonsku regulativu i licenciranje. On donosi propise kojima se pobliže reguliraju uvjeti i način poslovanja i adresa je na kojoj se izdaju licencije za rad mjenjača te certifikati za računalne programe koje su dosad dobile 34 tvrtke. Tijekom poslovanja za nadzor mjenjača nadležan je Devizni inspektorat Ministarstva financija. Konačno, banke s kojima su ovlašteni mjenjači sklopili ugovor (trenutno njih 24) zadužene su za kontrolu. Barem dvaput godišnje te banke moraju obaviti kontrolu poslovanja svih mjenjačkih mjesta.

HNB dosad oduzeo 38 dozvola

Od dosad zaprimljenih 1339 zahtjeva za licencijama, HNB je pozitivno riješio njih 1267, s tim da je novijih 25 još u obradi. Od dosad izdanih odobrenja oduzeto ih je 38, dok je po sili zakona prestalo vrijediti njih osam. Tako ih trenutno ima 1221. Procjenjuje se da u prosjeku ovlašteni mjenjači imaju po dva mjenjačka mjesta, a dodaju li se tome specifične mreže mjenjačkih mjesta u ‘poštama’ ili Fini, ukupan broj sigurno premašuje 3000. Inače, licenciranje je bilo jedan od zahtjeva EU. Cilj mu je ponajprije sprječavanje pranja novca budući da je mjenjačko poslovanje identificirano pogodnim za to. U sklopu toga sve kvalificirane vlasnike podnositelja zahtjeva za mjenjače (uključujući i ‘drugo koljeno’ pravne osobe) HNB provjerava u Upravi za kazneno pravo Ministarstva pravosuđa. Dosad je proslijedio oko 3000 upita, nakon čega je nekoliko pretendenata odbijeno jer su s njima povezane osobe bile u kaznenoj evidenciji zbog zloupotrebe opojnih droga, a dvama je mjenjačima odobrenje je oduzeto zbog veze s osobama kažnjenim zbog krivotvorenja isprava.

Trgovina banaka lani premašila 57 mlrd. €

Konverzije strane efektive turista u mjenjačnicama danas općenito imaju manji utjecaj nego nekad u kreiranju tečaja u ovo doba godine. I prije su, doduše, banke u pogledu utjecaja na tečaj bile predominantne, zbog trgovine devizama s korporativnim sektorom i drugim bankama. Posljednjih godina, k tome, međubankarske i kupoprodaje stranih valuta poduzećima bilježe daleko brži rast. Trgovanje banaka stranim valutama lani je tako kroz kupnje i kroz prodaje premašilo 57 milijardi eura.

Više od 90 posto prometa - u eurima

Posve očekivano, mjenjačnice su i lani najviše prometa ostvarili u eurima. U otkupu su participirali 90 posto (2,2 milijarde eura), a u prodajama čak 93 posto (1,37 milijardi eura). Dolarski promet kod otkupa je participirao 4,4 posto (151 milijun USD), a kod prodaja 2,6 posto (53 milijuna USD). Treća valuta po zastupljenosti je švicarski franak sa 2,5 posto udjela u otkupu i 1,4 u prodajama. Ukupno se trgovalo sa 16 valuta, s tim da se kod ostalih 13 bilježi znatan pad prometa.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve