Dokapitalizacijom Banca Intesa držat će 15 posto srpskog tržišta

Autor: Rato Petković , 17. travanj 2008. u 06:30

Ukupna aktiva je 2,5 milijardi eura, dok su krediti stanovništvu povećani za 83 posto i lani su bili 405 mil. eura

Najveći dio financijskog sektora u Srbiji zauzima Banca Intesa sa 11 posto. Time se približila granici od 15 posto, što prema mišljenju Radovana Jelašića, guvernera Narodne banke Srbije (NBS), predstavlja okvir do kojega jedna banka može pokrivati financijsko tržište, a da pri tome ne stekne dominantan položaj. Osim toga s planiranom dokapitalizacijom od 120 milijuna eura do konca lipnja banka će povećati ukupan kapital na 477 milijuna eura, što je svrstava u vodeće banke. Prema riječima Draginje Đurić, predsjednice izvršnoga odbora banke, od planiranih 120 milijuna dokapitalizacije već je realizirano 50 milijuna eura. Ukupna aktiva je 2,5 milijardi eura, dok su krediti odobreni stanovništvu povećani za 83 posto i lani su dostigli iznos od 405 milijuna eura.

Više od milijun klijenata
Zajmovi, odobreni gospodarstvu, povećani su za 31 posto u odnosu na 2006. godinu i ukupno iznose 839 milijuna eura. Štednja građana kod te banke povećana je za 52 posto, čime se popela na 263 milijuna eura. Ukupni depoziti banke iznose 1,9, a plasmani 1,2 milijarde eura. Impresivni rezultati Intesa banke postignuti su zahvaljujući povećanju broja klijenata za 172.000 tako da ih sada ima 1,3 milijuna. Uspješno poslovanje u 2007. omogućit će banci da u ovoj godini proširi mrežu ekspozitura. Silvio Pedrazzi, zamjenik predsjednice izvršnog odbora, izjavio je kako će u 2009. godini biti otvoreno 14 novih poslovnica, čime će se njihov ukupan broj povećati na 252. Pored proširenja mreže poslovnica Intesa ima u planu povećati repertoar bankarskih proizvoda poput razvijanja faktoringa, investicijskog bankarstva, leasinga za nabavu opreme te proširiti lepezu stambenih kredita. Zbog pooštrene monetarne politike od središnje banke, koja je povećala depozit na devizne kredite sa 20 na 30 posto, u Intesi su se opredijelili za forsiranje dinarskih kredita za koje nisu potrebni depoziti. Građani će time biti u povoljnijem položaju zbog izbjegavanja rizika od tečajnih razlika kada kredit uzimaju u eurima, ali će zato biti izloženi većim kamatama na dinarske kredite.

Posao s Miškovićem
Banca Intesa došla je na srpsko financijsko tržište kupnjom najprije Delta banke, što je poslovala u sklopu privatne kompanije Delta holdinga, u vlasništvu Miroslava Miškovića. Nakon te prodaje Mišković je krenuo u veliku kupnju domaćih poduzeća poput C marketa, Luke Beograd, poljoprivrednih kombinata, preko kojih raspolaže s oko 30.000 hektara obradivog zemljišta. Sredstva je navodno prebacio na račun svoje kompanije, registrirane na Cipru, odakle ih plasira u razne poslove. U posljednje je vrijeme najviše zaokupljen kupnjom nekretnina, kupivši, među ostalim, Geneksov hotel Continental i poslovne apartmane u Novom Beogradu. Banca Intesa je pored Miškovićeve Delta banke kupila i novosadsku Panonsku banku, ali u Srbiji posluje kao dio bankarske grupacije Intesa Sanpaolo, treće po vrijednosti tržišne kapitalizacije u Europi i na osmom mjestu u svijetu, koja opslužuje čak 18 milijuna klijenata. Poput drugih banaka i Intesa obavlja dokapitalizaciju pozajmljenim sredstvima iz inozemstva, što pokazuje kako tu bankarsku grupaciju još nije zahvatila hipotekarna kriza izazvana u SAD, zbog čega je opala likvidnost banaka. To je jedan od razloga što je njemačka Deutsche banka odlučila da 2009. godine ne ulaže kapital u rizične poslove u Srbiji.

I Srbija je pogođena globalnom krizom

Silvio Pedrazzii smatra da ni Srbija neće biti mimoiđena hipotekarnom krizom, samo što će do nje doći kasnije. Kupnja nekretnina i ulaganje u njihovu gradnju smatra se najisplativijim poslom u Srbiji. Spomenuti Mišković kani ove godine započeti gradnju objekata za poslovno-trgovačke namjene u vrijednosti oko pola milijarde eura. U stopu ga prati njegov najveći konkurent Petar Matić, koji gradi najveći trgovački centar u Beogradu, uz nastojanje da kupi što više slobodnih lokacija za gradnju poslovno-stambenih objekata. Kupuju se i poduzeća na gradskim lokacijama, a njihovim premještanjem u predgrađe oslobađa se prostor za gradnju stambeno-poslovnih kompleksa.




Komentirajte prvi

New Report

Close