Dio štediša iz banaka će otjerati niske kamate, a ne porez

Autor: Tomislav Pili , 27. travanj 2014. u 22:00
Štednja već godinama uporno raste/Željko Lukunić/PIXSELL

Porez na kamate mogao bi biti poticaj za investiranje u druge klase imovine.

Nakon što je Vlada u četvrtak "razveselila" javnost najavom da će od sljedeće godine oporezivati kamate na štednju s 12 posto, stručnjaci dvoje koliko će sam porez utjecati na odljev dijela depozita iz banaka u druge investicijske klase.

Posljednji podaci Hrvatske narodne banke govore kako su građani u bankama "parkirali" 166 milijardi kuna štednih i oročenih depozita. Štednja već godinama uporno raste, unatoč padu kamata. A kamate padaju jer su banke iznimno likvidne. Statistika kaže kako je prosječna kamatna stopa na eurske oročene depozite stanovništva do godine dana iznosila u veljači 2,04 posto, a preko godine dana 2,86 posto. U samo godinu dana prosječna stopa na dugoročne depozite pala je gotovo 22 posto. Iztok Likar, analitičar portala za investicijske fondove Hrportfolio sumnja da će porez na kamate biti glavni okidač odljeva štednih depozita iz banaka. "Novac će prije svega otići zbog padanja kamata na oročenu štednju, a porez na kamatu bit će samo dodatni okidač za povlačenje depozita.

 

22posto

pala je prosječna kamatna stopa na eurske depozite u godinu dana

Štednja u bankama je popularna zbog straha od investiranja odnosno radi gospodarske nesigurnosti i posljedičnih rizika. Da je strah od investiranja manji, novac ne bi stajao u bankama", smatra Likar. Financijski savjetnik Vjeko Peretić kaže da je unatoč najavama o uvođenju poreza na kamate štednja u hrvatskim bankama prosječnom građaninu još je uvijek najprivlačnija, pogotovo ako se pogledaju uvjeti koje nude banke u europskom okruženju. "Međutim, dosta je još nejasnoća oko tog poreza", kaže Peretić. Porez bi mogao biti dodatni poticaj za investiranje u različite oblike imovine, ocijenjuje Iztok Likar. "Novčani fondovi su prema omjeru prinosa i rizika najbliži ekvivalent oročenju u banci, ali je pitanje koliko su građani u to upućeni", smatra Likar.

Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga otkrivaju da je krajem ožujka ukupna neto imovina 21 novčanog investicijskog fonda iznosila 9,1 milijardu kuna. U odnosu na godine ranije to je gotovo 10 posto manje, ali su tada postojala i tri fonda više. Prinosi novčanih fondova unazad godine dana trenutno se kreću od najviših 3,32 posto pa do svega 0,6 posto. Iako su niskorizični, novac ulagatelja nije zaštićen u slučaju likvidacije fonda kao što je to slučaj s depozitima do 100 tisuća eura. Vjeko Peretić sumnja da će značajan dio novca otići u investicijske novčane fondove, koliko god oni bili niskorizični. "Neizvjesnost rasta njihova prinosa ipak može biti veća od štednje u banci, čak i uz porez na kamate", tvrdi Peretić.

Komentari (8)
Pogledajte sve

u kojoj su to banci kamate na orocenja 4%?

Ajde Barbosa, da i ti jedanput pametno pišeš……….u svemu se slažem s tobom.
Žurim se da vratim kredite u eurima, jer ako se banke počnu osvećivati ,
nastradali smo s kamatama mi koji imamo kredite za obrtna sredstva………..

od 160B depozita u Hr bankama, strani i mali dio domaćih bogataša drže 80% tog iznosa, dakle visoka kamata je jedan oblik isisavanja hrvatske

nadalje, apsurdno je da se danas u Hr, za vrijednost novaca komparativno vrijednosti jednog stana, više isplati iste oročiti i od 4% dohodka od kamata plaćati podstanarstvo umjesto kupiti stan, također je apsurdno ostvarivati 4% na kamatama dok se tvrtka koja raste stopom od 4% godišnje smatra iznimno uspješnom tvrtkom…pa tko će bilo što ulagati, trošiti, graditi ako na bazi oročenih 10M kuna bolje živi nego da radi

stoga, definitivno uvesti porez na kamate i destimulirati štednju te nižim porezima stimulirati ulaganje, rad i potrošnju i tako poboljšati likvidnost sustava

A dobra je ilustrativna fotografija?

Zatvorena Centar banka na križanju Draškovićeva Jurišićeva

New Report

Close