Cijene su nafte na svjetskim tržištima prošloga tjedna potonule više od 10 posto, zaronivši na najviše razine od rujna prošle godine, jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati pad potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 10,75 posto, na 53,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 11 posto, na 45,60 dolara.

Kao i svjetske burze dionica, naftna su tržišta snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača od posljedica usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

Dodatni je uteg zatvaranje pojedinih državnih službi u SAD-u jer se republikanci i demokrati u Kongresu nisu uspjeli dogovoriti o financiranju u idućoj godini.

Osim zbog nesklonosti ulagača prema riziku, oscilacije cijena pojačane su i zbog slabijeg obujma trgovanja uoči božićnih i novogodišnjih blagdana.

"Reći da je raspoloženje pomalo negativno bilo bi uistinu preblago", konstatira Stephen Innes iz OANDA-e.

U dva mjeseca cijene pale više od 30 posto

Od početka listopada, kada su dosegnule najviše razine u četiri godine, cijene su nafte pod pritiskom. U posljednja dva mjeseca potonule su više od 30 posto jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

S druge strane, zaredali su podaci koji ukazuju na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za energentima.

Stoga se ulagači plaše da će ponuda ponovno biti znatno veća od potražnje, kao i prije nekoliko godina.

Zbog toga su nedavno Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno. Pritom će OPEC smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela.

No, to smanjenje stupa na snagu od početka iduće godine, a u međuvremenu zalihe nafte snažno rastu.

Zbog toga na tržištu ponovno vlada bojazan da će, unatoč smanjenju proizvodnje, ponuda biti veća od potražnje, što je i dosad pritiskalo cijene.

"Prema OPEC-ovim prognozama globalne zalihe nafte rast će u prvoj polovini 2019. godine za 500 tisuća barela dnevno. To će se povećanje nadovezati na ionako obilne komercijalne zalihe Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD)", upozorava Stephen Brennock iz londonske brokerske kuće PVM Oil.

OPEC smanjuje, SAD povećava proizvodnju

I dok OPEC smanjuje proizvodnju, SAD je povećava i učvršćuje poziciju vodećeg proizvođača nafte u svijetu zahvaljujući snažnom rastu proizvodnje iz škriljaca.

SAD trenutno proizvodi 11,6 milijuna barela nafte dnevno, više od Saudijske Arabije i Rusije, a očekuje se i daljnji rast.

U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih 10, na ukupno 883 postrojenja, znatno više nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 770.