U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa cijena zlata iznosi 1208,00 dolara po unci što je približno 2% iznad razine na kojoj je bila početkom godine. No takav rast je zanemariv u odnosu na rast kakvog je cijena zlata imala za vrijeme financijske krize, a zadnjih godina se može uočiti stabilan trend pada cijene.

Zašto se očekivao rast?

Za vrijeme recesije u SAD-u i Europi, postojao je opravdan strah da će doći do potpunog urušavanja financijskog sustava i bankrota pojedinih država, te su u strahu od gubitka novca u slučaju bankrota banaka, investitori na financijskim tržištima ali i dio javnosti je počeo masovno prebacivati kapital iz papirnog novca u zlato što mu je naglo podiglo cijenu.

Države i njihove centralne banke su krizu pokušale riješiti provođenjem radikalne monetarne politike i ubrizgavanjem ogromnih količina novca u financijski sustav, što je izazvalo strah od hiperinflacije i potpunog obezvrjeđenja novca, te dovelo do dodatnog rasta cijene zlata.

Očekivanja su ipak bila pogrešna

Nakon 2011. kriza se smirila, te je strah od urušavanja financijskog sustava praktički nestao. Iako su centralne banke u globalni financijski sustav već ubrizgale već tisuće milijardi dolara i eura, do hiperinflacije nije došlo. Naprotiv, u cijelom svijetu stopa inflacije je na povijesno niskom razinama te je centralne banke uz sve napore ne uspijevaju povećati.

Osim toga, kamatne stope su u gotovo svim zemljama već godinama na povijesno niskim razinama, a razina duga na globalnoj razini i dalje raste što također nije doprinijelo porastu cijene zlata.

Još jedan argument onih koji žele porast cijene zlata je masovna potražnja pojedinih država kao što su Kina, Indija i Rusija. Ove zemlje su uistinu kupile veliku količinu zlata zadnjih godina. Npr. Rusija je samo u prethodnom mjesecu kupila 30 tona zlata te povećala ukupnu količinu koju posjeduje na 1238 tona. No čak ni ta velika potražnja ne uspijeva pogurati cijenu prema gore.

Kakvo kretanje očekivati u budućnosti?

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će cijena zlata u idućih nekoliko godina padati. Zadnjih godina dogodio praktički sve ono na temelju čega se očekivao porast cijene zlata, a do rasta nije došlo, što može značiti jedino da mu je cijena još uvijek precijenjena. 

Najvažnija centralna banka na svijetu, američki FED, uskoro će početi dizati kamatne stope, što će gotovo sigurno dodatno smanjiti interes za zlato. Više kamatne stope će štednju u bankama i posjedovanje vrijednosnih papira kao što su obveznice učiniti isplativijim nego je sada, te će dio onih koji trenutno posjeduju zlato početi ga prodavati i ulagati u druge investicijske klase, i time dodatno srušiti cijenu zlata.

U idućih dvije do tri godine vrlo je lako moguće da će cijena zlata pasti ispod 1000 dolara po unci što je približno 20% ispod sadašnje razine.