Oči svih investitora uprte su prema Bliskom istoku s kojeg se s bojazni dočekuju vijesti o razvoju sukoba SAD-a i Irana. Strah od novog rata neminovno se prelio i na tržišta kapitala, a prve na udaru našle su se cijene nafte.

Posljednja iščitavanja zbivanja, od napada na američke vojne ciljeve i jučerašnjeg pada ukrajinskog Boeinga u Iranu čije uzroke tek treba utvrditi, rezultirala su mišljenjem da se (zasad) sukob neće eskalirati što je stabiliziralo cijene nafte. Barel se u srijedu primirio iznad razine od 67 dolara u poprilično burnoj trgovini na međunarodnim tržištima.

Na londonskom je tržištu cijena barela je nakon podneva bila u minusu 49 centi u odnosu na prethodno zatvaranje, dosegnuvši 67,78 dolara, no tijekom jutra cijena je  nakratko poskočila na 71,75 dolara, najvišu razinu od sredine prošlogodišnjeg rujna. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 76 centi nižoj cijeni, od 61,94 dolara. Cijena je u srijedu ujutro dosegnula 65,85 dolara, najvišu razinu od kraja prošlogodišnjeg travnja. Burze je u srijedu uznemirila vijest o iranskom raketnom napadu na baze u Iraku u kojima su stacionirani američki vojnici. 

'Twitter' diplomacija
Iako je to odmazda za prošlotjedno ubojstvo generala Kasema Sulejmanija u Iraku, analitičari smatraju da je prethodno upozorenje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu ostavilo mogućnost da izbjegne otvoreni sukob stom bliskoistočnom državom.  Napad je uzdrmao tržišta dionica i valuta, porasla je cijena zlata, no tijekom dana su se cijene stabilizirale, paradoksalno, zahvaljujući "Twitter diplomaciji", objavama Trumpa i iranskog ministra vanjskih poslova Džavada Zarifa na toj društvenoj mreži.

Trump je rekao da trenutno procjenjuju broj žrtava i materijalnu štetu, poručivši "sve je u redu!", a ministar Džavad Zarif objavio je da je iranski odgovor bio razmjeran. "Ne želimo eskalaciju ni rat ali ćemo se braniti od agresije", poručio je iranski ministar na Twitteru. 

Strateški Hormuški tjesnac
Sudeći po prvim informacijama na američkoj strani čini se da nema žrtava, barem među Amerikancima, no nema podataka o mogućim kolateralnim žrtvama. Irak, Njemačka, Danska i Norveška objavili su da nitko u njihovim oružanim snagama u Iraku nije ubijen ni ranjen. Analitičari naftnih tržišta ističu da su iranski napadi bili usmjereni na vojne ciljeve, a ne na naftnu infrastrukturu.

"Kretanje cijena sad će ovisiti o tome kako će američki predsjednik definirati crtu čije će prekoračenje za sobom povući vojnu reakciju. Nakon početnog skoka cijene su se stabilizirale", ističe Olivier Jakob iz savjetodavne tvrtke Petromatrix, a prenosi Hina. "Vijesti o saudijskoj brodarskoj tvrtki Bahri, vjerojatno o privremenoj suspenziji poslovanja, pokazuju da će zbivanja u regiji ipak utjecati na isporuke nafte. Vidimo to na vozarinama pa se rizik na strani opskrbe ne može potpuno isključiti", naglašava Jakob.

Prema pisanju Wall Street Journala, Bahri je privremeno obustavio tranzit nafte kroz Hormuški tjesnac. Procjene govore da bi cijena nafte u slučaju njegove blokade, odluči li se Iran za taj korak, mogle premašiti 100 dolara po barelu. Ministar energetike Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) Suhail al-Mazrouei poručio je pak da će Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) po potrebi reagirati na eventualnu nestašicu nafte uz upozorenje da OPEC-ovi kapaciteti nisu neograničeni. Također, procijenio je da zasad ne prijeti opasnost blokade isporuka nafte kroz taj tjesnac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost