Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-539/2005 potraživanje prema dužniku za isplaćene rate po ugovoru o kreditu zastarijeva u rokovima predviđenim za povremena potraživanja, a počinje teći od dospjelosti svake pojedinačne isplate ako je riječ o potraživanju anuiteta, ali ne ako je riječ o otplatama u obrocima. Ovisno o tome kako je u ugovoru o kreditu određen način plaćanja, a to treba ispitati, takvo plaćanje dobiva svojstvo povremenog davanja koje postaje samostalno, zbog čega bi u skladu s odredbama čl. 372. ZOO rok zastare isplate pojedinih rata tekao od dospjelosti svake pojedinačne isplate (a zastarni rok bi bio tri godine). Kraći zastarni rok od tri godine primjenjuje se u slučaju kad je riječ o potraživanju anuiteta (iznosa koji se sastoji od glavnice i kamata za vrijeme koje se anuiteti otplaćuju), ali ne i ako bi bila riječ o otplatama u obrocima.

Stečaj založnog dužnika kao jamca
Prema stavu Visokog trgovačkog suda RH u odluci br. Pž-1763/2006 naznačeno je da su stečajni vjerovnici osobni vjerovnici dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju imovinskopravnu tražbinu prema njemu. Tražbina označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Da bi vjerovnik mogao svoju tražbinu ostvarivati prema stečajnom dužniku, kao stečajni vjerovnik u stečajnom postupku, njegova tražbina kumulativno mora (a) biti imovinskopravna, (b) nastati prije otvaranja stečajnoga postupka, (c) dužnik mora za nju odgovarati osobno i (d) dužnik mora za nju odgovarati cjelokupnom svojom imovinom. Samo vjerovnik tražbine sa svim navedenim karakteristikama je stečajni vjerovnik. Karakteristika tražbine koja daje nekom vjerovniku status stečajnog vjerovnika je osobnost. To znači da dužnik svojem vjerovniku odgovara za svoj dug cjelokupnom svojom imovinom. Okolnost da dužnik odgovara dijelom svoje imovine tj. kao jamac-založni dužnik (stvarnopravna odgovornost) za tuđu obvezu oduzima njegovoj odgovornost svojstvo osobnosti, pa vjerovnik takve obveze ne može ostvariti svoju tražbinu u stečajnom postupku, kao stečajni vjerovnik, izvan založene stvari.

Odgovara: M. Ljubenko, dipl. iur

Pitanja vezana za pravnu tematiku šaljite na redakcija@poslovni.hr s napomenom za rubriku pravo