Pomoću umjetne inteligencije automobili bez vozača uskoro na cestama

Autor: Ivan Tominac , 26. srpanj 2018. u 22:01
Očekuje se da će se autonomna vožnja u urbanim područjima dovesti do smanjenja prometa za 30 posto /BOSCH

Iako je 2017. tek 8.5% ili 8,3 milijuna vozila u svijetu bilo autonomno, u razdoblju do 2020. godine predviđa se enorman rast na 381 milijun vozila povezanih s internetom.

Nije automatik kakvim smo ga navikli definirati, ali je zato riječ o pravom automatiziranom vozilu kojeg slobodno možemo nazvati i robotom na kotačima. Ovim složenim računalnim sustavima potrebna je još veća računalna snaga kako bi se mogli snalaziti u gradskom prometu, bez ljudskog uplitanja, koristeći se isključivo informacijama i nizom različitih senzora iz okoline.  Bosch i Daimler razmišljali su o vozilu koje će se samo dovesti do bilo koje gradske ulice, a kako bi to bilo moguće automatizaciju je bilo potrebno dovesti na zavidnu visoku razinu i to snagom kakva do sada nije bila korištena.

Odabir pružatelja pao je na tvrtku za UI računarstvo Nvidia iz SAD-a, a baš umjetna inteligencija kojom se bave u Nvidiji važna je sastavnica mreže potpuno automatiziranih vozila bez vozača s nekoliko pojedinačnih upravljačkih jedinica, pa je ova renomirana tvrtka bila i logičan izbor. Sklopljeni ugovor znači da će Nvidia pružati svoju platformu Drive Pegasus koju pokreću UI procesori za automobile visokih performansi zajedno sa sustavom softvera, a oni će obrađivati algoritme za upravljanje vozilom koje će, metodom strojnog učenja i koristeći kapacitet i znanja tvrtke Nvidia, razviti Bosch i Daimler. 

Procjene u djeliću sekunde
Kao rezultat mreža elektroničkih upravljačkih jedinica trebala bi doseći računalni kapacitet od stotina bilijuna operacija u sekundi, a to je slično radnom učinku koji postiže najmanje šest sinkroniziranih, iznimno naprednih radnih stanica sa stolnim računalima. Iz Boscha poručuju da je za poticanje stvarnosti, gdje bi se automatizirana vožnja kvalitetno integrirala kao dio prometne infrastrukture, potrebna raznolika, redundantna i funkcionalno sigurna arhitektura sustava, a kako navigacija u gradskom prometu znači krucijalan segment uspostavljanja ovog sustava, potrebna je i visoko postavljena ljestvica za tražene performanse umreženih elektroničkih upravljačkih jedinica. Jedna takva mreža elektroničkih upravljačkih jedinica spremna je upravljati svim vrstama senzora iz okoline, a samo jedan videosenzor spreman je proizvesti i 100 gigabajta podataka u samo jednom kilometru.

Evidentno je da će tehnologija ovdje preuzeti stvarnost, a tome u prilog govori i da se senzorne informacije procjenjuju u djeliću sekunde, a baš s tom informacijom planiraju i putanju vozila.  Brzina je usporediva s osjetom dodira kojem je tek između 20 i 500 milisekundi potrebno da stimulira ljudski mozak i izazove ga na radnju. Jedan ovakav sustav postiže maksimalnu sigurnost, a kako računalne operacije izvodi više sustava svakom kvaru u izračunima može se pristupiti za tren i tako otkloniti svaku potencijalnu nesigurnost. Trebalo je misliti na sve, a zbog veličine računalnog kapaciteta i pozamašnog broja operacija upravljačka jedinica mora se i hladiti. Vodeći se tom strategijom, Bosch i Daimler nastojali su razviti koncept temeljen na hlađenju tekućinom, a u jedan takav sustav visokoautomatizirane vožnje Mercedes-Benz namjerava uvesti vozila na baterije. 

Jedan takav automobil ima integriran rashladni sustav, a koji je dobar preduvjet inženjerskoj struci da korištenjem te tehnologije mrežu elektroničkih upravljačkih jedinica integriraju u unaprijeđeni rashladni sustav baterijskih članaka. Da između ove dvije tvrtke vlada pozitivno ozračje dokazuje i već postojeća suradnja na području Stuttgarta i Sicilijske doline, a s obzirom na to da spremno dijele i prostor u kojem rade brzi protok informacija i mogućnost stalnog napretka u razvoju visokoautomatizirane tehnologije znatno je povećan. 

Smanjenje onečišćenja 
Njihova namjera najavljena je još u travnju 2017., no kako je potrebno vremena da se ispita korištenje svakog dijela ovog sustava, proizvodnja ovakve tehnologije uporabljive u gradskom prometu predviđena je tek za sljedeće desetljeće. Ukoliko autonomna vozila zbilja uzmu dio društvenog kolača, neće poremetiti samo industrije povezane s automobilima, već izazvati i rivalitet između svih onih koji mogu utjecati na njihov razvoj.

Tzv. 'samoposlužni automobili' napajaju se eklektičnom energijom, a za njihovo upravljanje bit će potrebna računalna kompetencija.  Prodor autonomnih vozila donosi neizvjesnu budućnost za tradicionalne proizvođače dijelova za automobile, a iako je 2017. od ukupnog broja u iznosu od 94,5 milijuna vozila u svijetu tek 8.5% bilo autonomno, u razdoblju do 2020. godine predviđa se enorman rast na 381 milijun vozila povezanih s internetom.

Automobilske industrije sve više ulažu u razvoj autonomnih vozila, a procjenjuju se i pozitivni učinci te potencijalno smanjenje prometa za 30% u urbanim područjima, a tu leži i potencijal smanjenja onečišćenja u gradovima. Iako se sve još čini nestvarnim, autonomna vozila 3. razine kakva se očekuju na tržištu sposobna su preuzeti potpunu kontrolu nad svim sigurnosnim funkcijama, a od vozača se očekuje gotovo potpuno oslanjanje na autonomno vozilo. Takva vožnja uskoro bi trebala dati novi predznak različitim industrijama te omogućiti prilagođavanje prometnim uvjetima i situaciji na cesti donoseći, napretkom u tehnologiji upravljanja, kočenja i ubrzanja, novi nivo sigurnosti. 

Komentirajte prvi

New Report

Close