Inovativnom tehnologijom recikliraju čak 98 posto automobila

Autor: Ivan Tominac , 23. svibanj 2019. u 22:00
Foto: Marko Prpić/pixsell

Tek trećina odjavljenih vozila reciklira se na zakonit način koji ne šteti okolišu.

Teme zaštite okoliša postaju žarište bavljenja brojnih stručnjaka iz područja ekologije i održivog razvoja. U sve je uključen čovjek svojim djelovanjem te ga se potiče na svakodnevno recikliranje, a  osim onog svakodnevnog razvrstavanja otpada, jedan od trendova je i recikliranje starih automobila.

U Hrvatskoj se takvom vrstom poslovanja bavi C.I.O.S. Grupa koja je svojim jedinstvenim tehnologijama i opremom osigurala ispunjenje nacionalnih ciljeva ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila, a riječ je o 95% ponovne uporabe i oporabe te 85% ponovne uporabe i recikliranja mase predanog otpadnog vozila na obradu. Što svaki građanin koji se odluči na ovaj čin mora napraviti i koje su faze oporabe vozila, opisao nam je Željko Teufel, član uprave iz Centra za reciklažu CE-ZA-R sa zagrebačkog Jankomira.

Zbrinjavanje opasnih tvari
"Svaki građanin koji posjeduje otpadno vozilo, neovisno o tome je li ga odjavio u policijskoj postaji i vratio registarske pločice ili nije, može predati to vozilo na recikliranje u CE-ZA-R. Može to napraviti tako da sam doveze vozilo na bilo koju od 15 lokacija reciklažnih centara CE-ZA-R-a ili da besplatnim pozivom naruči besplatan odvoz. Moguće je prijaviti odvoz vozila i online, pri čemu su potrebni osnovni podaci o vozilu i njegovoj lokaciji. CE-ZA-R, kao ovlašteni sakupljač, preuzima obvezu u roku od 30 dana doći po to vozilo i prema ugovoru s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preuzeti ga bez ikakve naknade za odvoz, uz isplatu posjedničke naknade građanima. U Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Ličko-senjskoj županiji otpadna vozila sakuplja METIS, druga članica C.I.O.S. Grupe", osvrnuo se Teufel.

 

32 tisuće

vozila obrađeno je lani, što je rast od 20 posto u odnosu na godinu prije

U razgovoru saznajemo da se na lokacijama CE-ZA-R-a vozila važu, a osim utvrđivanja mase utvrđuje se i cjelovitost vozila. To je bitno zbog visine naknade koju CE-ZA-R plaća posjednicima vozila koji predaju vozilo na recikliranje, a utvrđuje se prema sadržanim dijelovima pa tako cjelovit automobil sadrži šasiju, motor, kotače… Građanima CE-ZA-R isplaćuje naknade koje su više od propisanih. Za cjelovito vozilo to je najmanje 1 kuna po kilogramu, a ako vozilo ne sadrži cijeli motor ili mu fale neki veći sastavni dijelovi, naknada je najmanje  0,50 kuna po kilogramu otpadnog vozila.

"Nakon utvrđivanja mase i identiteta vlasnika ili posjednika vozila obavlja se isplata posjedniku vozila, na blagajni CE-ZA-R-a ili na njegov žiro ili tekući račun. Važno je napomenuti da svaki građanin koji preda vozilo u CE-ZA-R-u dobije Potvrdu o obradi otpadnog vozila. To je istodobno i dokaz da je vozilo predano ovlaštenom sakupljaču/obrađivaču, te da je reciklirano na ekološki prihvatljiv i zakonom propisan način. S tom potvrdom građanin može otići u Centar za vozila Hrvatske gdje potvrdu može predati prilikom odjave vozila", rekao je Teufel.  CE-ZA-R potom pristupa obradi vozila koja se odvija u tri stupnja. Prva dva stupnja uključuju isušivanje i demontažu vozila te potom usitnjavanje i separaciju otpadnih materijala, a završni, treći stupanj obrade odvija se u Sisku, u društvu DEPOS koje je članica C.I.O.S. Grupe. 

"Osim ove tri, postoji i finalna, četvrta faza. Ona se odnosi na korištenje naših krajnjih proizvoda, odnosno sirovina nastalih iz autoolupina, za proizvodnju  u željezarama, talionicama, tvrtkama za obradu stakla, plastike i gume. Iz tih sirovina nastaju novi proizvodi što je i smisao reciklaže", pojasnio je Teufel. Prvi stupanj obrade, prema Teufelovim riječima, uključuje demontažu i isušivanje vozila.

Uklanjaju se velike komponente proizvedene od plastike, kotači, dijelovi elektropokretača i alternatora, akumulator, katalizator, kao i opasne tekućine kao što su hidraulička i motorna ulja, antifriz, gorivo pa i tekućina za stakla. Tek po uklanjanju svih opasnih tvari, prelazi se na sljedeći stupanj obrade. Metalni dijelovi vozila usitnjavaju se u tzv. šrederu. To je jedino takvo postrojenje u Hrvatskoj za usitnjavanje otpada, koje dodatno sortira različite vrste metala nakon rezanja na komadiće.  U drugom stupnju obrade nastaje sekundarni čelik E-40, koji je najkvalitetnija gotova sirovina za željezare u Hrvatskoj i u inozemstvu. 

Najbolja post-šrederska tehnologija
"Opasne tvari se predaju ovlaštenim tvrtkama koje imaju dozvolu i tehnologije za obradu tih vrsta materijala", dodao je. Zadnji od tri stupnja obrade otpadnih vozila, mehanička obrada ostatnih frakcija, odvija se u Sisku. Direktor tvrtke DEPOS iz Siska, Boro Mioč, podsjeća da je tvrtka pokrenuta još 2012., a danas joj 'skidaju kapu' i velike svjetske kompanije zbog inovativnog tehnološkog procesa obrade otpadne frakcije automobila koji su u cijelosti dizajnirali inženjeri C.I.O.S. Grupe. Trenutno je to najbolja post-šrederska tehnologija u Europi. Postrojenje koje je reciklažu automobila u sustavu C.I.O.S. Grupe diglo do razine od 98%, razlog je u konačnici što je Hrvatska ispunila ciljeve iz direktiva EU i pristupnog ugovora Uniji".

  U DEPOS-u se, pojašnjava Mioč, daljnjom obradom frakcija koje nastaju obradom automobila, izdvajaju metali, ali i visoko kvalitetna goriva frakcija tj. gorivo iz otpada. Za korištenje u energanama kao alternativno gorivo mora udovoljiti visokim specifičnim zahtjevima. To znači da mora biti produkt kontrolirane proizvodnje, pomno nadzirane potrebnim analizama. Gorivo proizvedeno u DEPOS-u je visokokvalitetno , definirane kemijske i energetske kvalitete za proizvodnju energije. Na kraju obrade preostaje mineralna frakcija (zemlja, pijesak, kamenje) koja se koristi kod uređenja našeg industrijskog dvorišta", rekao je Mioč.

"Moram upozoriti na nesrazmjer podataka o broju odjavljenih vozila, koji se godišnje kreće oko 100.000 automobila, dok kod nas, koji smo jedini ovlašteni obrađivač, završi tek trećina, odnosno 30.000 vozila. Godinama upozoravamo na pojavu da velik broj otpadnih vozila, na žalost, završava u kod nelegalnih sakupljača kojima nije cilj ekološki obraditi vozilo, nego samo izdvojiti metalne komponente i prodati ih na tržištu.

Metal izdvajaju na krajnje neprihvatljiv način, štetan za okoliš. Mi smo opredijeljeni poštivanju regulative i standarda recikliranja vozila, za što posjedujemo sva potrebna ovlaštenja i dozvole. Na institucijama je uvođenje reda u taj nelegalni segment pri čemu apeliram na građane da svoja otpadna vozila recikliraju na zakonit i ekološki prihvatljiv način, pri čemu dobivaju naknadu koja se prosječno po vozilu kreće oko 1000 kuna", objasnio je Željko Teufel, član uprave CE-ZA-R. 

Komentari (1)
Pogledajte sve

Lijepo je vidjeti da se u Hrvatskoj služe novim tehnologijama za recilkiranje. Ekološka osjvještenost u Hrvatskoj je niska i treba čuvati zemlju i planet. Čitao sam baš dobar članak o ekološkoj osvještenosti[/url] neki dan.

New Report

Close