Zaradom od izvoza vode Arapima u 10 godina bi otplatili vanjski dug

Autor: Agencija VLM , 04. studeni 2012. u 10:40
Nikica Gabrić (PXL)

‘Već 20 godina ne možemo postići konsenzus o općim interesima. Mi smo zamijenili osobne interese’ – poručio je Gabrić.

Nacionalni forum “Ideje i projekti za Europsku Hrvatsku” okupio je 11 predavača, redom sveučilišnih profesora pod okriljem Nikice Gabrića inicijatora i predsjednika organizacije, a cilj društva je izvršiti pritisak na centre odlučivanja te pokrenuti inicijative za oporavak gospodarstva i nacije.

>>> 'Hrvatska je danas skup različitih interesnih lobističkih skupina'

Poruka koja se mogla sažeti iz jedanaest izlaganja i rasprava koje su pred bogatim auditorijem u Državnom arhivu u Zagrebu slušale do kasnih poslijepodnevnih sati u subotu jednostavna je: Treba prestati kriviti mamu državu za probleme, ne uživati mazohistički u činjenici da nam ne ide, preuzeti kontrolu i odgovornost za svoju sudbinu i projekte i raditi.

Zemlja puna potencijala

A Hrvatska potencijale na kojima možemo ostvariti svjetliju budućnost ima, tvrde sudionici. To su zdravstveni turizam i usluge starijim građanima, izvoz vode Arapskom dijelu svijeta i gospodarska aktivnost u Africi. Na potonje je upozorio Dragan Primorac. Ujedinjeni narodi predviđaju da će se u područje subsaharske Afrike, gdje su i Bocvana i Zambija, zapadni partneri uključujući SAD uložiti 105 milijardi dolara do 2014. godine. –Nemamo ni konzula niti diplomata koji sustavno obilazi taj dio svijeta i lobira poslove za hrvatsko gospodarstvo, a to je danas jedno od najatraktivnijih svjetskih tržišta – kritizirao je Primorac. Preko 80 posto voća i povrća u Zambiji se baca jer nemaju izgrađene tvornice za preradu hrane, a Podravka ili neka druga hrvatska prehrambena tvrtka bi uz relativno malo ulaganja mogla u četiri godine napraviti iskorak za koji bi joj u Hrvatskoj trebalo 20 godina rada. Naime, investitori u taj dio Afrike pet su godina oslobođeni plaćanja poreza, od dana stvaranja profita a radna snaga je jeftina.

Ne radi se ništa ni da bi se realizirao projekt izvoza sanitarne i pitke vode u Arapske zemlje. Stručnjak za to područje, Dario Lovrić, tvrdi da se izvozom vode Arapima u deset godina može zaradom otplatiti vanjski dug i puniti proračun. Potencijal je zarada od 6 milijardi dolara godišnje na izvozu 2000 milijuna kubičnih metara vode koji trenutno odlaze u more kao višak. Pronađeni su modeli isplativog prijevoza kombinacijom izvoza vode i uvoza nafte.

Jedino prirodu nismo uništili

Zdravstveni turizam ima šansu zbog starenja stanovništva. U okružju Hrvatske na samo pet sati vožnje automobilom živi 74 milijuna ljudi koji su bogatiji i do tri puta od naših stanovnika. Dovoljno je razbiti predrasudu prema Hrvatskoj a to se može fokusiranjem na nekoliko usluga u zdravstvu i ulaganjem u moderne bolnice i lječilišta, objasnio je Stipe Orešković.

– Liste čekanja u zdravstvu postoje zbog mita – kazao je Gabrić razbijajući mit o reformi zdravstva i svim ostalim reformama u državnoj strukturi. I nautički turizam bio bi potencijal da nije ‘ludizama’, uvjeren je Srećko Favro koji 15 godina ne nailazi na razumijevanje svog projekta razvoja nautičarstva.

– Netaknuta priroda jedini je brand koji nismo uspjeli uništiti, a generacija ‘stoljeća sedmog’ zadnja je koja je profitirala na lokacijskoj renti – kaže ovaj doktor znanosti. Problem je u katastarsko-prostornoj mafiji koja dočeka investitora, poslije ga iskamatari ekološki pokret, a iza ugla ga dočekaju konzervatori, slikovit je Favro koji je ACI nazvao ‘jadnom’ tvrtkom. Izlaganje predsjednika Ive Josipovića koji je pozdravio skup na početku moglo je i zaokružiti raspravu.

– Forum je tek započeo s radom i vidim zanimljivih ideja i ljudi. Došlo je vrijeme da se zapitamo o svemu što smo zapustili i promislimo o budućnosti- kazao je Josipović. Upravo to je ideja Foruma koji će se okupljati i dalje, a namjera mu je postati lobi koji će pritiskati Vladu na kvalitetne odluke.

>>'Pet posto ljudi daje ideje, 45 ih % komentira, a 50% ogovara druge'

Ferdelji: Besplatni internet za Zagreb koštao bi 100.000 eura

Besplatni internet za skoro milijun građana glavnog grada Hrvatske Vladimir Ferdelji, kandidat za gradonačelnika Zagreba misli da može osigurati. – Izračunao sam da bi besplatni internet u Zagrebu koštao 100 tisuća eura, što uopće nije neizvedivo jer novac postoji u gradskom proračunu – tvrdi. Postoji i u državnom i to u dijelu subvencija. Željko Kardum dodaje da svake godine dajemo oko 880 tisuća kuna za potporu organizaciji natjecanja u oranju, a puno bi pametnije bilo taj novac usmjeriti u besplatni internet.

Komentari (11)
Pogledajte sve

Pošto dolazi ljeto, mislim ovo sušno je prošlo,
i imam dva bunara, a i vodovod grdski, na vodu sam jako osjetljiv…
pogotovo kad mi stigne račun..
eto kako bilo da bilo, bile su dvije sušne godine i bunari nisu presušili, čak se i betoniralo i vode je bilo, ne onoliko koliko je ima u normalnim godinama, ali bilo je…

nadam se da žedan neću biti, a i svi vi ste dobrodošli na čašicu vode, e sad da vidim recimo kojeg od onih da mi dođe…pa ljudi moji, kontam da su to rudna bogatstva, ali nikak da shvatim, ak je bunar u mom dvorištu, ako sam si sam platio iskop, ako ja tu živim, moj je i nema toga tko će me uvjerit u suprotno!!!!
ma može doć svevišnji, ja odlučujem, ne treba meni čaša vina, da bi ja njemu dao čašu vode…

stariji znaju, pa pobogu svi ste manje više sa sela, il imate tamo roditelje kako to funkcionira…svatko ima svoj bunar i vuče vode za potrebe kućanstva, stoke, zalijevanje,
a u svakom selu i postoje “javni bunari”, koje su koristili svi…
oni su bili od posebnog nacionalnog značenja i bili su dostupni svima…
ucrtani su u sve karte, očeš civilne, očeš vojne, nisu se smjeli zagađivat, trebali su se čistit itd…
kad se govori o vodi ona je svima dostupna, i kao takva nebi smjela biti ograničena, ali opet da napomenem, kad u vodovodu je nestane i moji susjedi koji su si zatrpali bunare, uvije dođu i pitaju jel si mogu natočit vodu iz vašeg zdenca…eto nikad, ali baš nikad, nijedan moj susjed nije ostao zakinut za vodu…mogu se i posvađat s njime, ali dat ću mu vode…
e sad da netko dojde k meni i počne crpsti, bez razloga, jel je to kakti “rudno”, mislim da bi bilo problema, prvenstveno samnom…
ljudi moji općine, MZ, moraju u redu držati javno dosputnu vodu, daklem bunare iskopane za dobrobit sela, mogu samo reći, drže ih u NEREDU…

mogli bi i maglu izvoziti npr. to je isto neki derivat od vode.[emo_smijeh]

u ovoj našoj zemkji svaka vlast samo gleda štora se može prodat a ne što pokrenut i što kad sve to rasprodamo razmišljali ijedna vlast da i generacija poslije nas treba da nšto imaju kada dođu već vidim polako probne balone za novu rasprodaju

Kada bude suša uskočiti će Hrvatska država i dati koncesionaru vodu iz pipe.
Tako da mu nadoknadi gubitak, jer vidi vraga bezobrazni hrvatski izvor je presušio, pa jadnik ne može pokriti ni trošak punjenja.
[emo_smijeh]
Pitajte druge gradove u Francuskoj, Engleskoj i njihovim “bivšim kolonijama” kako je završila privatizacija vodovoda i koliko sada plaćaju vodu.

New Report

Close