Ovih dana čelnici mnogih gradova u Hrvatskoj iščekuju raspisivanje natječaja za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine (EPK 2020). Natječaj bi trebao biti raspisan do kraja mjeseca, a priliku da se kandidiraju dobivaju hrvatski i irski gradovi. Kako doznajemo za kandidaturu se spremaju Rijeka, Osijek, Dubrovnik, Pula, ali i – Varaždin.

Nisu još odlučili

– Grad Varaždin ne samo da intenzivno razmišlja o mogućnosti da Varaždin u narednim godinama bude nositelj prestižne titule europskog grada kulture već smo kontaktirali s Mariborom, Košicama i Grazom kao bivšim europskim gradovima kulture – poručili su iz Grada istaknuvši kako će konačna odluka o kandidaturi biti donesena kada budu poznati uvjeti iz natječaja.

S druge strane, Gradsko vijeće Dubrovnika je prije dva mjeseca donijelo zaključak o prihvaćanju kandidature za EPK 2020, tako da će Varaždin u slučaju kandidature imati žestoku (i možda pripremljeniju) konkurenciju.

Ipak, primjer iz Slovenije pokazuje da i grad u kontinentalnom dijelu zemlje ima šanse da uspješno odradi ovaj projekt. Maribor koji je 2012. godine bio nositelj prestižne titule u mnogočemu se može usporediti s Varaždinom. Iako je riječ o nešto većem gradu (Maribor ima 113.000 stanovnika, a Varaždin 50.000) i Varaždin je kao i Maribor regionalno središte, a oba su grada smještena uz rijeku Dravu.

Kod mariborskog ureda za Odnose s javnošću zato smo ispitali što je Mariboru donijela prestižna titula.

Brojka od čak četiri i pol milijuna turista u 2012. godini u Mariboru, impresivnija je ako znamo da se u godinama prije nošenja titule EPK, broj posjetitelja Maribora nije penjao iznad 700.000

.- Maribor je od neprepoznatljivog europskog grada postao jedna od deset top europskih destinacija – zadovoljni su u Mariboru koji je osjetio i iznimne ekonomske učinke projekta.

Osim što je otvoreno više od 1000 novih radnih mjesta, u 2012. godini je za oko sedam i pol milijuna eura porasla dobit poslovnih subjekata u Mariboru, ali i gradovima partnerima na projektu EPK 2012.

Proces koji traje

Cijelo mariborsko područje je osjetilo velik porast broja dolazaka turista, a broj noćenja je porastao za, od 20 do čak 92 posto. Procjenjuje se da je potrošnja posjetitelja iznosila između 21 i 29 milijuna eura.

– S ovim projektom identitet grada i regije počeo se mijenjati, ali to je proces koji je se razvija, pa je teško je danas govoriti cjelokupnom nasljeđu ovog vrijednog projekta – poručuju iz Maribora.