Nakon prodaje naftne kompanije TNK-BP Rosnjeftu, divu u državnome vlasništvu, počinje nova era u poslovnom životu ruskih milijardera Mihaila Fridmana, Germana Khana, Viktora Vekselberga i Lena Blavatnika.

Teži za 28 milijardi dolara, koliko su zaradili prodajom svojega udjela u britansko-ruskoj naftnoj kompaniji čiji su osnivači, svaki kreće svojim putem. Financial Times analizira njihove moguće sljedeće poslovne poteze, nagađajući da će jedni ostati u naftnom i plinskom biznisu, dok će se, Blavatnik, primjerice, okrenuti glazbenoj industriji. Čini se da su svi zadovoljni prodajom tvrtke koju su zajedno osnovali prije gotovo deset godina. Nekoliko sati nakon što je Rosnjeft realizirao kupnju svog rivala Mihail Fridman i German Khan obukli su bijele halje, stavili šešire i sunčane naočale te počeli trodnevno putovanje po izraelskoj pustinji. Društvo im je uz dvije deve činila i filmska ekipa s ruske televizije.

Desetominutna snimka s "hodočašća" kasnije je emitirana na ruskoj opozicijskoj televiziji TV Rainu. "Neki ljudi nakon što realiziraju posao života odu u saunu, pozovu nekoliko djevojaka i prijatelja te uživaju. Drugi pak odlaze u pustinju te pjevaju ukrajinske narodne pjesme", komentirao je za FT Steven Daševski, osnivač investicijske tvrtke Daševski&Partners iz Moskve. Prodajom su zadovoljna i druga dvojica osnivača, Viktor Vekselberg i Len Blavatnik, za koje ona označava kraj jedne ere. Kako tvrde izvori bliski milijarderima, njih su dvojica s nestrpljenjem čekali izlazak iz TNK-BP-a.  

Manji, privatni projekti?
Len Blavatnik, koji živi u Londonu, iz naftnog i plinskog biznisa prešao je u glazbenu industriju, u koju će uložiti, spekulira se, dio od sedam milijardi dolara, koliko je zaradio prodajom. Vekselberg se, pak, prebacio na elektroenergetski sektor. Prije nekoliko dana na ruskoj je televiziji izjavio je da će oko 1,5 milijardi dolara, od ukupno sedam zarađenih prodajom udjela u TNK-BP-u, uložiti u svoju tvrtku Integrirani energetski sustavi, najveću rusku tvrtku za distribuciju energije i plina, opterećenu velikim dugovima, ali i s velikim investicijskim programom. Budući koraci Fridmana i Khana, pak, prilično su neizvjesni. Obojica imaju široku paletu izbora zemalja i sektora u koje bi mogli uložiti. Iz njihova poduzeća, Alfa grupe, već je najavljen "novi međunarodni investicijski posao" orijentiran na naftu i plin. U planu je i otvaranje novog poduzeća čiji bi cilj bio širenje njihova posla u telekomunikacijskom sektoru. "Prednost Alfa grupe je njihova povezanost sa sektorom nafte i plina te sukladno tome i mogućnost ostanka u njemu", komentirao je visokorangirani bankar sa zapada koji je blizak oligarsima. Njihovi budući poslovi, dodao je, prije će biti međunarodnog nego domaćeg karaktera.

Khan i Stan Polovets, izvršni direktori AAR-a (Alfa-Access-Renova), konzorcija koji zastupa četvoricu milijardera, već su održali 25 sastanaka s nekim od najvećih investicijskih banaka, privatnim tvrtkama te konzultantima za naftu i plin, kako bi se odlučili u što uložiti. Sastali su se i s bivšim šefovima British Petroleuma (BP), lordom Browneom i Tonyjem Haywardom, s kojima su surađivali još na početku poslovanja TNK-BP-a. Lord Browne sad je partner u Riverstoneu, energetski usmjerenoj privatnoj tvrtki, dok je Hayward zaposlen u kurdistanskoj naftnoj tvrtki General Energy, čije su dionice izlistane na Londonskoj burzi. Polovets ističe da će investitorima trebali najmanje šest mjeseci, pa čak i godinu dana, da se odluče gdje će uložiti. "Ne žuri nam se s investicijama", rekao je za Financial Times. Dodao je da će Alfa najvjerojatnije ići na ulaganja u više privatnih projekata. "Nije nam cilj stvoriti novi TNK-BP", ističe Polovets. Bivši partner tvrtke TNK-BP pak rekao je da se nova ulaganja u naftu i plin uklapaju u prijašnje poslovanje Germana Khana, koji je u velikoj mjeri upravljao sada bivšom tvrtkom.  

Po Putinovoj želji, ili…
Osim nafte i plina, Alfa je aktivna i u telekomunikacijskom sektoru, vlasnik je gotovo 50 posto VimpelComa te oko 13 posto Turkcella, zbog čega je u sukobu s turskom tvrtkom Cukurova. Potkraj ožujka ponudila je isplatu investitorima alžirske telekomunikacijske grupe Orascom, podružnice VimpelComa, i to za premiju od osam posto. Nedavno je pokušala preuzeti švedsku jedinicu Tele2 u Rusiji od VTB-a. Koliko će Alfa ostati odana Rusiji, pokazat će vrijeme. U prosincu je AAR obećao da će većinu zarade od prodaje TNK-BP-a reinvestirati u rusku ekonomiju, u skladu s javnim zahtjevom Vladimira Putina, Dok se neki analitičari pitaju hoće li Fridman htjeti reinvestirati u Rusiju nakon što ga je državni Rosnjeft izgurao iz TNK-BP-a, drugi smatraju da će mu prodaja udjela pružiti nove prilike. 

Novi ugovor Shella i Gazpromnjefta

Zajedno će istraživati na Arktiku i u zapadnom Sibiru 

Royal Dutch Shell i Gazpromnjeft pred potpisivanjem su ugovora o zajedničkom istraživanju ruskih naftnih i plinskih izvora na Arktiku i u zapadnom Sibiru, piše FT. Posljednje je to u nizu zbližavanje ruske energetske grupe koju kontrolira država i nizozemske naftne kompanije radi zaštite ruske pozicije na svjetskom tržištu nafte i plina. Kompanije se nadaju da će proizvodnjom s nalazišta na Arktiku te iz škriljevca nadoknaditi pad proizvodnje u tradicionalnim ruskim nalazištima nafte. Približavanje ruskom Arktiku može biti utjeha Shellu, koji je imao velike probleme za bušenja na sjevernoj obali Aljaske. Na istraživanja na Aljaski Shell je potrošio oko pet milijardi dolara, suočavajući se s brojnim problemima. Gazprom i Shell partneri su u naftnom polju u zapadnom Sibiru na kojem su 2011. proizvodili oko 170 tisuća barela nafte na dan.

Mihail Fridman (48) 

Jedan je od sedmorice najbogatijih ruskih oligarha 90-ih. S Vladimirom Potaninom, izvršnim direktorom Norilsk Nickelsa, jedini je koji se uspio održati na vrhu. Bogatstvo tog rođenog Ukrajinca Forbes je procijenio na 16,5 milijardi dolara, što ga čini drugim najbogatijim Rusom. Prije nego što je osnovao konzorcij Alfa-Eco 1989. preprodavao je otirače i ulaznice za kazalište. Taj mali posao razvio je u Alfa grupu, čije se poslovanje proširilo na bankarstvo, naftu i plin, maloprodaju i telekomunikacije, uključujući i udio u turskom mobilnom operateru Turkcellu.

German Khan (50)  

I Mihail Fridman dugogodišnji su kolege čije poznanstvo seže još u studenske dane na Institutu za čelik i legure u Moskvi. Strastveni je lovac, prema procjenama Forbesa "težak" je 10,5 milijardi dolara. S Fridmanom je osnivač Alfa grupe, s interesima koji se protežu od telekomunikacijskog do bankarskog sektora. Jedan je od najvećih kreditora u Rusiji, a kako navodi Financial Times, veliki je filantrop. Osnivač je neprofitnog Europskog židovskog fonda te utemeljitelj nagrade Genesis, kojom se židovski znanstvenici nagrađuju svake godine s iznosom od milijun dolara. 

Viktor Vekselberg (55) 

Ima bogatstvo procijenjeno na 15,1 milijardu dolara. Prvi novac stekao je prodajom starog željeza. S kolegom iz školskih klupa Lenom Blavatnikom sredinom 90-ih osnovao je grupu SUAL (Siberian Ural's Aluminium Group). Poslije su je spojili su s aluminijskom grupom Olega Deripaske kako bi formirali Rusal. Tu je tvrtku Vekselberg napustio lani zbog svađe s Deripaskom. Vlasnik je Integracijskih energetskih sistema, najveće ruske tvrtke za distribuciju energije i plina. Strastveni je kolekcionar, 2004. kupio je vilu u Dubrovniku, gdje je 2007. doveo izložbu Fabergeovih zlatnih jaja.

Len Blavatnik (55) 

Rođen izvan Moskve, s roditeljima, sveučilišnim profesorima, emigrirao je potkraj 70-ih iz Rusije u SAD, gdje je studirao. U Rusiju se vratio uoči pada Sovjetskoga Saveza. Nakon osnivanja SUAL-a s Vekselbergom, a potom i TNK-a, s dva nova partnera, okrenuo se ulaganju u SAD, postavši jednim od najvećih investitora u američkoj glazbenoj industriji. Ovaj ljubitelj Leonarda Cohena 2011. platio je 3,3 milijarde dolara za Warner Music. U ožujku ove godine investirao je u uslugu glazbene pretplate Beats Electronics. Forbes je njegovo bogatstvo procijenio na 16 milijardi dolara.