Od hektara soje u BiH godišnje do 600 KM

Autor: Poslovni dnevnik , 02. travanj 2018. u 22:00
Prošla godina je bila sušna i bio je loš prinos soje, oko 2,1 tona po hektaru/Fotolia

Uzgoj uljarica u BiH svakako je isplativ – tržište postoji, a ove kulture ne zahtijevaju posebne tretmane.

BiH je bogata plodnim zemljištem pogodnim za uzgoj mnogih kultura, ali ima i oko 500.000 hektara neobrađenih parcela, koje bi se mogle dovesti u obradivo stanje, piše internetski portal ekapija.com.

Ako se uzme u obzir i postojanje tvornica preradu mnogih kultura i zajamčen otkup tih sirovina, postavlja se pitanje dokle će se uvoziti ono što BiH može i sama proizvesti. Naime, najveći proizvođač jestivog ulja u BiH, Bimal, godišnje otkupi 120.000 tona uljarica, od toga 80.000 tona suncokreta, a najveći dio sirovina dolazi im iz Srbije, Hrvatske, Rumunije i Mađarske.

"Sirovine nam dolaze i iz BiH, ali i dalje u nedovoljnim količinama budući da su domaći proizvođači tek posljednjih godina započeli proizvodnju uljarica", kažu za internetski portal ekapija.com iz Bimala. Dodaju da kompanija aktivno radi na osnaživanju poljoprivredne proizvodnje i jačanju domaće sirovinske baze, te da s Institutom za razvoj i unapređenje poljoprivrede IRUP Brčko surađuje na tome da 500.000 hektara neobrađenih površina u zemlji postane obradivo. 

"Samo na ovaj način ispunjavamo preduvjete da prednost dobije domaća poljoprivreda. Bimal već ima oko 50 ugovora o organizaciji proizvodnje u razdoblju sjetve, te isto toliko ugovora o otkupu u razdoblju žetve uljarica na području BiH". Dragan Jović, vlasnik firme Dado komerc iz Odžaka, jedan je od proizvođača uljarica za Bimal. Za ekapiju kaže da, za sada, uzgaja soju i uljanu repicu, kao i da razmišlja o uzgoju suncokreta. "Isplati se ulagati u suncokret, dobro uspijeva na našem prostoru, a otkup je zajamčen od strane Bimala. Ova kultura se dosta uzgaja u Hrvatskoj i Srbiji, dok je kod nas vrlo malo zastupljena". Jović je u 2017. soju zasijao na 40 hektara, dok u ovoj godini planira proširiti uzgoj ove kulture.

 

50 ugovora

o organizaciji proizvodnje u BiH ima tvrtka Bimal

Uljanu repicu je prvi put zasijao prošle godine na 25 hektara. "Prošla godina je bila sušna i bio je loš prinos soje, oko 2,1 tona po hektaru, dok je 2016. prinos bio veći od četiri tone. Otkupna cijena za soju je bila minimalna zajamčena 63 feninga za kilogram, ali je Bimal podigao na 68 zbog jako loše godine i potražnje, dok je cijena za uljanu repicu bila 72 feninga", ističe Jović. Objašnjava da je zarada dobra kada je i godina dobra, odnosno kada im vremenske prilike idu na ruku.

"Ulaganja za uzgoj soje su oko 1000 KM po hektaru. Prodali smo je za oko 1400, tako da je zarada bila oko 400 KM po hektaru, ali je i godina bila jako loša. Da je bila bolja sigurno bismo više uložili, ali i zaradili dodatno oko 200 KM po hektaru". Matematički izraženo, ako je godina dobra zarada je oko 600 KM po hektaru. Ako uzmemo u obzir da je soja zasijana na 40 hektara, godišnje se može zaraditi oko 24.000 KM. 

Vlasnik Dado komerca ističe da Bimal pri otkupu provjerava li je soja GMO free, dok oni kada kupuju sjeme dobivaju certifikat da je bez GMO. Kako za ekapiju kažu iz Bimala, postoji i potreba i mogućnost za većim otkupom sirovina. Da bi osnažili poljoprivrednike i postakli ih na sadnju uljarica 2016. godine potpisali su ugovor o strateškoj suradnji s Institutom za razvoj i unapređenje poljoprivredne proizvodnje IRUP Brčko. Uzgoj uljarica u BiH svakako je isplativ – tržište postoji i otkup je zajamčen. Ove kulture ne zahtijevaju posebne tretmane u proizvodnji i uspijevaju na skoro svim vrstama tla.

Komentirajte prvi

New Report

Close