U prva tri mjeseca ove godine na hrvatskim je carinama zapljenjena krivotvorena roba u vrijednosti 5,3 milijuna eura. Većina zaplijenjenih proizvoda su obuća, odjeća i modni dodaci.

Međunarodna trgovačka komora procjenjuje da sedam posto ukupne svjetske trgovine otpada na krivotvorine, te se na crnom tržištu godišnje zaradi između 200 i 300 milijardi eura. Danas se kopiraju gotovo svi proizvodi. Najraširenije su kopije dizajnerske odjeće, tehnike te glazbenih CD-a i DVD-a. Kopije uglavnom dolaze iz Kine, Vijetnama, Tajlanda, Koreje, Turske, Ukrajine i Rusije, gdje se proizvode, prodaju, te izvoze u druge zemlje. Kina ovdje prestavlja poseban problem, s obzirom da najveći dio krivotvorina dolazi upravo iz te zemlje. Stoga se našla na udaru većine zapadnih zemalja koji zahtijevaju da pojača kontrolu i kažnjavanje krivotvoritelja. Kopije su u većini slučajeva privlačne kupcima zbog povoljnih cijena, no onda se postavlja pitanje zašto kupci ne kupuju robu koja se može nabaviti po istoj, ako ne i nižoj cijeni, a koja nema logo nekog od svjetskih proizvođača. Brend omogućava identifikaciju proizvoda i razlikuje ga od konkurencije. Kopiranje brendova donosi rušenje vjerodostojnosti koju određen brend jamči. Sama koncepcija brenda ne temelji se samo na prodaji proizvoda već i na čitavoj filozofiji s kojom se kupac može poistovjetiti. Globalnom politikom brendovi postaju zaštitni znakovi u cijelom svijetu čime cijena proizvoda automatski postaje puno veća nego što bi to bila da se ne radi o svjetski poznatom proizvođaču. Kako ljudi žele pratiti trendove i sebi priuštiti proizvode čija im marketinška strategija jamči kvalitetu, udobnost te čitav niz drugih pozitivnih odlika proizvoda, a često nemaju sredstva kojima bi platili punu cijenu originalne stvari, kupuju krivotvorenu robu i kopije. Krivotvoreni proizvodi danas su toliko slični originalima da je ponekad gotovo nemoguće otkriti je li riječ o kopiji ili originalu. Krivotvoritelji paze na gotovo sve, od loga, ukrasa i materijala, do postave i boja, pa čak i malih zakovica s nazivom originalnog proizvođača. Pri otkrivanju krivotvorene robe velika pomoć su elektronički programi u kojima se nalaze podaci po kojima se mogu prepoznati originali.

Razrađeni sustav
Programi sadrže čitav niz podataka o tome kako su napravljeni originali te se sporna roba usporeduje s programom. To je ponekad jedini način kako otkriti lažnjake koji su u nekim slučajevima gotovo neprepoznatljivi te na prvi pogled mogu djelovati posve vjerodostojno. Carinska služba upravo na temelju tih podataka može otkriti radi li se o kopiji ili originalu. Zbog crnog tržišta tvrtke nerijetko odlaze u stečaj jer im zarada pada, a prodaja na crno temeljena na njihovom brendu cvate. Dok su u vrijeme recesije sve gospodarske aktivnosti u drastičnom padu, crno tržiste i siva ekonomija postaju unosne djelatnosti. Tvrtke koje pokušavaju svoje proizvode zaštititi od krivotvorina zapošljavaju timove za zaštitu brendova koji su zaduženi za pokušaj otkrivanja zemalja i regija od kuda kopije dolaze. Iako rješenje izgleda lagano, stručnjaci tvrde da je pokusaj ukidanja krivotvorina u biti već unaprijed izgubljena bitka. Kopije se uglavnom prodaju na sajmovima ili “ispod pulta”, čime ju je teže kontrolirati i razbiti. Razvojem interneta online trgovina lažnjacima postala je vrlo popularna i razvijena te joj je gotovo nemoguće stati na kraj. Od dvadeset pet najjačih brandova u svijetu, među kojima se nalaze: Coca Cola, IBM, Apple, McDonald’s, Luis Vuitton, Disney, Nokia, Microsoft, BMW i Toyota, gotovo se svi kopiraju. Na crnom tržištu moguće je zamijetiti dvije vrste kopija brendova. Jedni su toliko identični originalima da nose identične logove proizvođača i doslovno imaju do detalja prekopiran dizajn. Takve se krivotvorine najčešće pojavljuju u modnoj industriji. Drugi oblik kopiranja brendova je izrada proizvoda koji su slični velikim globalnim brendovima, pa tako možemo naići na razne kreativne krivotvorine poput: PolyStationa, MekDaka, Nokla, Naika, Paradi, D&B i mnogih drugih.

Rast ponude lažnjaka
Azijske zemlje su razvile čitav sustav kopiranja euopske automobilske industrije. Automobili koji se proizvode u Kini i Japanu dizajnom su vrlo slični europskim, a logovi brendova azijske automobilske industrije su tek neznatno izmijenjeni. Azijski automobili su se polako počeli probijati na američko i europsko tržište jer su po cijeni mnogo prihvatljiviji. Posljednjih godina na tržištu su se pojavili takozvani “low cost” brendovi u modnoj industriji kao što su: H&M, Mango, Zara ili Top shop. Iako se ne bave kopiranjem svjetskih modnih dizajnera, oni im često posluže kao inspiracija za kolekcije čije su cijene pristupačne prosječnim kupcima. U 2006. godini predstavljen je plan Europske komisije za borbu protiv krivotvorenja robe koji će se provoditi do kraja 2012. Taj je potez bio nužan jer do tada suzbijanje krivotvorenja nije bio europski prioritet. Plan se osim zemalja članica Europske unije odnosi i na zemlje kandidatkinje, Tursku i Hrvatsku.U travnju ove godine Europska je komisija uspostavila novo tijelo koje će se baviti konkretnim rješavanjem slučaja krivotvorenja i povrede intelektualnog vlasništva jer ti problemi imaju negativan učinak ne samo na gospodarstvo već i na kvalitetu življenja. Inače, na najpopularnijoj svjetskoj aukcijskoj internetskoj platformi za prodaju, eBay, ponuda lažnjaka popela se na 60 posto. Početkom 2009. francuski trgovački sud donio je presudu kojom eBay mora platiti 38 milijuna eura odstete kompaniji LVMH. eBay je optužen da nije spriječio ilegalnu prodaju plagijata modnih kuća u vlasništvu LVMH-a kao što su: Louis Vuitton, Givenchy i Marc Jacobs.

Poznati falsifikatori

Michelangelo
Falsifikati su vrlo popularni i u umjetnosti. Talijanskog slikara Michelangela smatra se prvim falsifikatorom. Isklesao je Kupidona kojeg je potom zakopao u zemlju. Kada je skulptura pronađena proglašena je antičkom skulpturom te je otkupljena za velik novac, koji nikad nije bi vraćen kad je prijevara otkrivena.

Mayat i Hebborn
John Myatt i Eric Hebborn najpoznatiji su krivotvoritelji današnjice. Myatt se specializirao za modernu umjetnost. Do 1995. godine kada je otkriven, naslikao je 200 slika koje je prodavao najpoznatijim galerijama preko uglednih aukcijskih kuća. Nakon odslužene zatvorske kazne ponovno se prihvatio starog posla pod nazivom “Autentična krivotvorina”. Hebborn je kopirao stare majstore. Prije nego što je 1966. ubijen napisao je Priručnik za krivotvoritelje.