Kineski predsjednik Xi obećao otvaranje gospodarstva

Autor: Saša Paparella , 18. prosinac 2018. u 22:00
Kineski predsjednik Xi Jinping/REUTERS

Kina se neće zatvarati, obećao je Xi u trenutku dok vodi trgovinski rat sa SAD-om, a koji ostavlja trag na kineskoj ekonomiji.

Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je da će njegova zemlja nastaviti politiku otvaranja svijetu dok je veličao ekonomsku politiku koja je u 40 godina pretvorila Kinu iz jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta u drugo najveće svjetsko gospodarstvo.

Tada je Kina predstavljala samo 1,8 posto svjetskog BDP-a a danas je to 15,2 posto.

'Siromaštvo nije socijalizam'
Xi je u utorak održao govor na skupu kojim je obilježena 40. godišnjica kineskih "reformi i otvaranja", politike koja je uvela neke dijelove tržišne ekonomije uz zadržavanje jednostranačke vlasti u zemlji. Taj  "kapitalizam s kineskim karakteristikama" uveo je u prosincu 1978. kineski komunistički vođa Deng Xiaoping, koji je otvorio Kinu stranim ulaganjima i izveo zemlju iz dubokog siromaštva u koje je zapala zbog katastrofalne politike Mao Ce Tunga.

"Drug Deng istaknuo je da siromaštvo nije socijalizam", rekao je Xi dok je slavio reforme i otvaranje kao "konačni oblik i najupečatljiviji pothvat suvremene Kine".  U trenutku dok je Kina u trgovinskom ratu sa SAD-om koji ostavlja traga na kinesku ekonomiju Xi je više puta ponovio obećanje da će se nastaviti otvaranje kineskog gospodarstva.

Nema pravih uspjeha 
Xi je rekao da "nitko nije u poziciji diktirati kineskom narodu što bi se trebalo ili se ne bi trebalo uraditi". Kritičari ipak navode da se Xi udaljava od Dengove ostavštine jačanjem kontrole Komunističke partije nad ekonomijom i jačanjem neučinkovitih tvrtki u državnom vlasništvu.  "U nedostatku ekonomskih i vanjskopolitičkih uspjeha mogao bi izgubiti potporu unutar partije", kaže Kristin Shi-Kupfer, znanstvenica iz instituta Merics u Berlinu. 

SAD optužuje Kinu za nepoštenu trgovinsku praksu poput nejednakih uvjeta za strane i domaće tvrtke, nasilno preuzimanje tehnologije i krađu intelektualnog vlasništva. Kao kaznu SAD je uveo carine na kinesku robu vrijednu 250 milijarda dolara na što je Kina odgovorila nametima na američki uvoz vrijedan 110 milijarda dolara. Carine na kinesku robu već su rezultirale usporavanjem kineskog gospodarstva i očekuje se da će se odraziti na globalni ekonomski rast. 

Komentirajte prvi

New Report

Close