Svjetski uspjeh kvinoje stvorio probleme

Autor: The New York Times , 27. ožujak 2011. u 22:00

Nekoliko su desetljeća Nasini znanstvenici tragali za idealnom namirnicom za dugotrajne svemirske misije i napokon otkrili kvinoju, biljku koja raste u Andama. Kvinoja ima izniman omjer bjelančevina i aminokiselina, a po hranjivosti joj u biljnom i životinjskom svijetu gotovo nema ravne.

Potražnja za kvinojom je, stoga, buknula otkako su potrošači u Americi i Europi otkrili “izgubljenu žitaricu” Inka. U Boliviji je kvinoja već stoljećima temeljna namirnica pa su se poljoprivrednicima uslijed velike potražnje znatno povećali prihodi. No ima i jedna nepovoljna posljedica: u posljednje vrijeme sve je manje Bolivijaca koji si je mogu priuštiti. Naime, cijene kvinoje u posljednjih su se pet godina gotovo utrostručile, a u istom je razdoblju, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, potrošnja kvinoje u Boliviji pala za 34 posto. S obzirom na to da je Bolivija jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu, postoji opravdan strah od sve veće neuhranjenosti. Sve nas to upućuje u moguće posljedice poskupljivanja hrane na svjetskom tržištu i mijenjanja prehrambenih navika u bogatim zemljama, ali i zemljama u razvoju. Kvinoja pripada vrsti Chenopodium, kojoj pripada i cikla i špinat. Sjemenke kvinoje imaju lagan okus, nalik orašastim plodovima, a kad se kuhaju, postaju gotovo prozirne. Širenje kvinoje na stranim tržištima promijenilo je život stanovnika izoliranih područja, kao što je mjesto Salinas de Garcí Mendoza na jugu Bolivije, u kojem se proizvodi najveći postotak bolivijske kvinoje. Stručnjaci za poljoprivredu tvrde da je zbog pojačanog izvoza biljke porastao standard života u tom kraju i drugim područjima u kojima se kvinoja uzgaja. “Prije nego što je kvinoja imala cijenu kakvu ima danas ljudi su odlazili raditi u Argentinu i Čile”, kaže Miguel Choque Llanos, komercijalni direktor Državnog udruženja proizvođača kvinoje.

Danas su se, kaže, zbog sve većih cijena stanovnici gradova vratili na svoje seoske posjede tijekom sezone sjetve i žetve. No, razloga za brigu ima i dalje. Nutricionistica María Julia Cabrerizo kaže da su istraživanja pokazala kako se u područjima u kojima se uzgaja kvinoja, pa tako i u mjestu Salinas de Garcí Mendoza, u posljednjih nekoliko godina pojavio problem kronične neuhranjenosti djece. “Obožavam kvinoju, no ne mogu si je više priuštiti”, kaže Micaela Huanca (50), prodavačica koja radi na ulicama sirotinjskog naselja u blizini glavnog grada La Paza. “Vidim je na tržnici i samo prođem kraj nje.” No, dužnosnici vlade predsjednika Eva Moralesa kažu da na smanjenu domaću potrošnju kvinoje utječe i prehrambeni ukus te sve veća moć kupovine prerađene hrane. “Radi se o prehrambenoj kulturi; kad djetetu date pogačicu od kvinoje, ono je neće, već traži bijeli kruh”, kaže Víctor Hugo Vásquez, zamjenik ministra za ruralni razvoj i poljoprivredu. David Schnorr, izvršni direktor Quinoa Corporation, uvoznika iz Los Angelesa, također je zabrinut. “S obzirom na to da kutija kvinoje stoji 5 dolara, ne može si je priuštiti velik broj ljudi”, kaže. U Boliviji kilogram kvinoje stoji 4,85 dolara, a bijela riža samo dolar. Predsjednik Morales ovog je mjeseca najavio da će osigurati kredite za uzgajivače kvinoje u visini od 10 milijuna dolara te da će zdravstveni djelatnici u sklopu paketa koji se svaki mjesec dijele tisućama trudnica i dojilja dijeliti i kvinoju. Međutim, ima onih koji i dalje jedu kvinoju unatoč poskupljenju. Paulina Vásquez (52) svake godine sije kvinoju na obiteljskom imanju u blizini La Paza. Nakon žetve sjemenke ručno obrađuje, a to je vrlo mučan posao jer treba isprati smolasti saponin koji ih štiti. No, kaže da su njezina djeca prestala jesti kvinoju. “Jedu je ljudi moje dobi i stariji”, kaže Paulina. “Mladi je ne žele. Kad se negdje kuhaju rezanci, to svi hoće, kao da su rezanci hranjivi. Čak su i moja djeca takva.”

Simon Romero i Sara Shahriari

Komentirajte prvi

New Report

Close