Na tradicionalnom Biznis formu, na kojemu gospodarstvenici i vladini ministri sučeljavaju argumente o stanju u domaćoj ekonomiji i potezima koje treba povući radi izlaska iz krize i bržeg razvoja, najveću pozornost privukla je izjava ruskog veleposlanika u Beogradu Aleksandra Konuzina, koji je upozorio strane investitore da budu oprezniji prilikom ulaganja kapitala u Srbiju. To je bila pljuska ministrima koji ekonomski razvoj Srbije temelje na što većem pritjecanju stranoga kapitala.

Konuzinovo upozorenje izrečeno je na temelju neugodnih iskustava ruskih kompanija imale prilikom kupnje srpskih poduzeća. Ponajprije je riječ o kupnji 51 posto vlasništva Naftne industrije koju je Gazpromnjeft platio 400 milijuna eura uz obvezu ulaganja pola milijarde eura u tehnološku obnovu dviju rafinerija. Ruskoj kompaniji je NIS predstavljen kao najuspješnija domaća kompanija, a revizijom poslovanja, što je obavljena nakon kupnje, pokazalo se da je NIS opterećen golemim dugovanjima. Osim toga nova Uprava ne može, ni godinu dana od preuzimanja, doznati kolika je imovina NIS-a. Gazpromnjeft je uspio u proteklih 12 mjeseci upisati tek četiri posto imovine NIS-a.Svetlana Ševčenko, glasnogovornica ruskog veleposlanstva, ističe kako slična iskustva ima i Lukoil koji je sedam godina nakon kupnje Beopetrola uspio legalizirati neuknjižene benzinske crpke, građene bez dozvole. Avtodetal servis koji je kupio 39,2 posto Ikarbusa, najvećega srpskog proizvođača autobusa, morao je raskinuti ugovor nakon što se pokazalo da nije kupio ono što je predstavljeno u prodajnoj dokumentaciji.Prema ocjeni Konuzina, kupac u Srbiji ne zna što kupuje, a ni prodavač (Agencija za privatizaciju) što prodaje. Takav dojam stečen je iskustvom da tek nakon kupnje tvrtke otkriju sve financijske dubioze s kojima kupac nije bio prethodno upoznat.

Izdvojeno

Upozorenje Svjetske banke
Simon Gray, šef ureda Svjetske banke u Beogradu, upozorio je vladin ekonomski tim kako se Srbija mora osloniti na vlastite snage jer je vrijeme izravnih inozemnih ulaganja i povoljnih bankarskih zajmova prošlost te da štednjom treba stvarati izvore za ulaganja u razvoj.

Kurtoazna obećanja
Nakon tog upozorenja najave veleposlanika koji su najavili interes tvrtki iz Njemačke, Italije, Grčke, SAD-a i Rusije za ulaganja u Srbiju doživljavaju se kao kurtoazna obećanja.