Peugeot-Citroën traži 11,5 milijardi eura financijskih jamstava od francuske vlade

F. Hollande, predsjednik Francuske, i P. Varin, predsjednik Uprave PSA Peugeot-Citroëna F. Hollande, predsjednik Francuske, i P. Varin, predsjednik Uprave PSA Peugeot-Citroëna

Pariz je nekadašnjoj perjanici francuske autoindustrije odobrio 7 milijardi eura na razdoblje od tri godine.

Dok je Europska unija prigovarala zbog davanja financijskih jamstava hrvatskoj brodogradnji koja je danas na koljenima, Francuzi ih sada odobravaju svojem posrnulom automobilskom proizvođaču PSA Peugeot-Citroënu.

Pariz je, naime, PSA Peugeot-Citroënu pristao osigurati sedam milijardi eura financijskih jamstava. To je dio od ukupno 11,5 milijardi eura koliko PSA Peugeot-Citroën traži od francuske vlade, dok i dalje bilježi drastičan pad prodaje vozila, a pokušaji restrukturiranja tvrtke nisu se pokazali dovoljnim te je za treće tromjesečje tvrtka zabilježila pad prodaje i prihoda od gotovo četiri posto. U srpnju je Peugeot objavio da reže osam tisuća radnih mjesta te da zatvara tvornicu u Aulnayu. Dok se njemačka savezna pokrajina Donja Saska, glavni dioničar Volkswagena protivi državnim jamstvima za Peugeot, Pariz poručuje da isplatom 7 milijardi eura financijskih jamstava koja će ići Peugeotovoj financijskoj podružnici Banque PSA ne krši pravila Europske unije, a glavni financijski direktor Peugeot-Citroëna Jean-Baptiste de Chatillon staje u obranu svoje tvrtke."To nije državna pomoć to je potpora", kaže de Chatillon dodavši da će se Peugeot odužiti za državna jamstva te da će tijekom tri godine dok bude primala državna jamstva neće biti isplate dividende za dioničara. U zamjenu za državna jamstva autoproizvođač je pristao imenovati vladine i sindikalne predstavnike u upravni odbor i skresao dioničke opcije za svoj top-menadžment.

"Ako francuska država Peugot-Citroënu daje subvencije u tehnološki proces ili da ga jednostavno spasi od gubitka tržišta i tako omogući opstanak na tržištu, a preko toga i spriječi da dođe do velikog otpuštanja ljudi, to je onda po mojem mišljenju dobra stvar i tu nema ništa loše", prokomentirao nam je Željko Mateljak, profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu. Osvrnuvši se na jamstva hrvatskoj brodogradnji, ističe da je Europska unija prigovarala jer tijekom godina to nisu bile subvencije. Budući da je država poslodavac, ona je to prikazivala kao subvencije koje nisu išle u tehnološku obnovu ni za podizanje konkurentnost hrvatske brodogradnje nego u trošak rada. "Iz tih subvencija se jednostavno davala plaća radnicima, a zanemarivao se tehnološki proces", kaže Mateljak. Navodi i primjer Njemačke u kojoj je, kada je došla kriza, Angela Merkel ukinula socijalna davanja zaposlenicima te je taj novac usmjerila automobilskoj industriji tako da je dala nepovratna sredstva kako bi automobilska industrija preživjela pad potražnje, a time i pad prihoda. "Protiv toga Europska unija nema ništa, jedini je problem ako država, primjerice, brodogradnji da subvencije i da to ide u plaće zaposlenika, i to je problem", zaključuje Mateljak.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve