Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Branković najavio je da će iz parlamentarne procedure povući odluku o izboru strateških partnera za gradnju elektroenergetskih objekata kao i dokument “Politika privatizacije u FBiH” čime je zaustavljena prodaja BH Telecoma i HT Mostara. Nakon što je članica vladajuće koalicije Stranka demokratske akcije (SDA) odbila prihvatiti odluku o izboru austrijske Apet grupe i kompanije KazTransGasa za strateške partnere za gradnju šest hidro- i termoelektrana u FBiH, tvrdeći da je odluka donesena nezakonito, federalnom ministru energetike Vahidu Heći nije preostalo drugo nego obavijestiti inozemne ulagače da njegovo ministarstvo nije u stanju provesti vladinu odluku.

Pat-pozicija
Branković je najavio kako će na prvoj sljedećoj sjednici vlade glasati o poništenju vlastite odluke o izboru strateških partnera kojim je predviđeno ulaganje u energetski sektor oko 3,5 milijardi eura. “SDA se zalaže da se prije pokretanja nove procedure o investiranju u energetski sektor usvoji odgovarajuća zakonska regulativa koja bi osigurala transparentnost u izboru strateških partnera”, kaže predsjednik te stranke Sulejman Tihić. I druga odluka o povlačenju dokumenta pod nazivom “Politika privatizacije u FBiH” koju je vlada parlamentu FBiH uputila sredinom prošle godine logična je posljedica propusta da se u prošloj godini usvoji taj dokument i na temelju njega prodaju državni udjeli u BH Telecomu i HT Mostar.

Interes investitora za kupnju ta dva federalna telekom operatera tada je bio na vrhuncu. Prema procjenama konzultanskih kuća i financijskih stručnjaka, FBiH mogla je od prodaje državnog kapitala samo u te dvije kompanije uprihoditi između 2,7 i 3,2 milijarde KM. Podsjetimo, za BH Telecom zanimanje su javno iskazali Telecom Austria, Telekom Slovenije, France Telecom, američki Axon Capital i norveški Telenor, dok je za kupnju HT Mostar bio zainteresiran Deutsche Telekom preko T-HT Zagreb, koji ima udio od 39,1 posto u mostarskom telekom operateru. No s usvajanjem odluke se odugovlačilo, a onda je globalna ekonomska kriza znatno umanjila zanimanje inozemnih ulagača. Vrijednost BH Telecoma i HT Mostar dodatno je umanjena gubljenjem tržišne utakmice s privatiziranim Telekomom Srpske koji je za fantastičnih 640 milijuna eura premijer RS Milorad Dodik 2007. prodao Telekomu Srbija. Vlada FBiH sada je u svojevrsnoj pat-poziciji. Novac joj je prijeko potreban jer je federalni proračun u deficitu od čak 400 milijuna KM, a s druge strane svjesna je da je vrijednost državnoga kapitala u telekom operaterima zbog smanjenog interesa ulagača višestruko umanjen te da sada nije pravi trenutak za njegovu prodaju.

Strateški partner
“U ovom slučaju nije u pitanju samo potreba dodatnih političkih razgovora o nastavku privatizacije, nego i globalna ekonomska kriza. Moramo napraviti detaljne analize kako u ovakvom okruženju pristupiti privatizaciji”, kazao je premijer Branković. Vlada FBiH je 90-postotni vlasnik BH Telecoma, dok je udio FBiH u HT Mostar 50,1 posto, a TH-T Zagreb 39,1 posto. Politikom privatizacije dviju kompanija predviđeno je da FBiH zadrži udio od 25 posto plus jednu zlatnu dionicu, da se deset posto kapitala proda na Sarajevskoj burzi, a ostatak strateškom partneru.

Podaci

Odgoda prodaje
U nizu vladinih promašaja je i odugovlačenje privatizacije mostarskog Aluminija za koji je već bio odabran najpovoljniji ponuđač – konzorcij koji su činili švicarski Glencore, zagrebački Dalekovod i širokobriješki Feal.

Ponuđeno 300 mil. KM
Konzorcij sastavljen od te tri tvrtki ponudio je 300 milijuna KM od čega polovicu u gotovini, a polovicu kroz investiranje u mostarsku tvrtku. U međuvremenu je zbog recesije cijena aluminija pala sa 3300 dolara po toni na samo 1400 dolara zbog čega je prepolovljen i prihod mostarske kompanije, a time i smanjen interes potencijalnih kupaca.