Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

Foto: Thinkstock Foto: Thinkstock

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Poduzetnici u obje statističke regije - Kontinentalnoj i Jadranskoj Hrvatskoj u 2016. poslovali su s neto dobiti te povećali broj zaposlenih, no osnovni financijski rezultati i pokazatelji poslovanja, poput ukupnih prihoda, plaća i produktivnosti, nešto su bolji kod poduzetnika s kontinenta, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina). 

Pri promatranju i usporedbi podataka o poslovanju poduzetnika prema tzv. NUTS-2 (nomenklatura prostornih jedinica za statistiku) regije treba uzeti u obzir da je od 21 županije u regiju Kontinentalna Hrvatska svrstano njih 14, uključujući i gospodarski najpropulzivniji grad Zagreb, dok Jadransku Hrvatsku čini sedam županija.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika. 

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske zapošljavali su 612.570 radnika (71,8 posto ukupnog broja zaposlnih), a Jadranske 240.540 radnika  (28,2 posto). U odnosu na godinu ranije obje su regije zabilježile rast broja zaposlenih za 5,1 posto.

"Broj poduzetnika na 1.000 radno sposobnih stanovnika u Jadranskoj Hrvatskoj je bio 36,2, dok je na razini Kontinentalne Hrvatske manji - na 1.000 radno sposobnih stanovnika ima 29,7 poduzetnika", napominju iz Fine.

Također navode kako je obrnuta situacija u odnosu na broj zaposlenih na 1.000 radno sposobnih stanovnika koji je bio veći kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske (254,9), a manji kod poduzetnika Jadranske Hrvatske (201,8).

Prema podacima Fine, poduzetnici Kontinentalne Hrvatske u prošloj su godini ostvarili 492,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, uz 467,2 milijarde kuna ukupnih rashoda. Ukupna dobit svih poduzetnika iz te regije lani je iznosila 29,4 milijardi kuna, dok su ukupni gubici bili na razini od 9,6 milijardi kuna, što znači da je neto dobit u toj regiji iznosila 19,7 milijardi kuna.

Jadranski su poduzetnici lani ostvarili 140,6 milijardi kuna ukupnih prihoda, 134,9 milijardi kuna ukupnih rashoda, 9,3 milijarde kuna ukupne dobiti te 5,02 milijarde ukupnih gubitaka, odnosno neto dobit u iznosu od 4,3 milijarde kuna.

Poduzetnici Kontinentalne Hrvatske lani su povećali ukupne prihode za 4,9 posto, ukupne rashode za 3,1 posto, ukupnu dobit za 19,8 posto, dok je gubitak razdoblja smanjen za 17,8 posto. Rezultat je pozitivan konsolidirani financijski rezultat od 19,7 milijardi kuna (povećanje od 54,3 posto).

Poduzetnici Jadranske Hrvatske povećali su ukupne prihode za 5,9 posto, ukupne rashode za 6,6 posto, dobit razdoblja je smanjena za 5,8 posto, a gubitak razdoblja za 5,4 posto. Neto dobit je smanjena za 6,3 posto te ona u 2016. godini iznosi 4,3 milijarde kuna, pokazuju podaci Fine. 

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća po zaposlenom u Kontinentalnoj Hrvatskoj prošle je godine iznosila 5.239 kuna i bila je za 1,9 posto viša u odnosu na prosjek svih poduzetnika Hrvatske, koji je iznosio 5.140 kuna.

Prosječna, pak, mjesečna obračunata plaća u Jadranskoj Hrvatskoj iznosila je 4.889 kune te je bila manja od državnog prosjeka za 4,9 posto, a 6,7 posto manja od plaće poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Produktivnost rada, mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom, kao i mjerena dobiti po zaposlenom, lani je bila veća kod poduzetnika Kontinentalne u odnosu na poduzetnike Jadranske Hrvatske, a i ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske.

Naime, prošlogodišnja produktivnost rada mjerena prihodom po zaposlenom u kontinentalnoj je regiji iznosila 803.963 kuna, a u jadranskoj 584.626 kuna, dok je produktivnost mjerena dobiti po zaposlenom na kontinentu bila na razini od 32.203 kune, a na Jadranu je iznosila znatno nižih 17.914 kuna. 

Ekonomičnost ukupnog poslovanja veća je također kod poduzetnika Kontinentalne Hrvatske koji su na 100 kuna ukupnih rashoda lani ostvarili 105,4 kuna prihoda, dok su poduzetnici u Kontinentalnoj Hrvatskoj ostvarili 104,2 kuna. 

Komentari (2)
  • TORNOS
    TORNOS 7:20 8.9.2017.

    Mislim da je došlo vrijeme da FINA, po uzoru na svog idola Pitagoru, žrtvuje vola! Fina kao i Pitagora,misli da je „cijeli svijet sastavljen od suprotnosti, tj. suprotnih parova; zatim da su sve postojeće stvari sastavljene od oblika, a ne od materijalne tvari, a da je duša broj koji se samostalno pokreće i reinkarnira dok ne dođe do potpunog očišćenja (do kojeg se dolazi kroz intelektualne i obredne vježbe strogih Pitagorejaca).“
    Pitagora je žrtvovao vola u čast bogova koji su ga prosvijetlili!

  • nekoime33
    nekoime33 22:28 7.9.2017.

    Neusporedivo. Oni imaju more i Metro, mi trebamo i raditi da nesto ostvarimo.
    Radio i zivio sam u oba kraja. Moje iskustvo je da je u oba kraja tesko naci dobrog radnika jer se ne pruza prilika onima bez iskustva. S druge strane gazde iliti poduzetnici se bolje ponasaju prema radnicima na obali nego na kontinetnu, ogromna razlika. O placi da ne govorim, obican pomocni radnik cesto zaradi kao inzenjer na kontinetnu, cak i vise.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!