Tomislav Klarić: Svaka kuna uložena u infrastrukturu vraća se višestruko

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Poduzetnici smješteni u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu poznati su i po uspješnosti u povlačenju novca iz Europskih fondova.

Drugi po redu Poslovni uzlet grada Bakra održan je u utorak u bakarskoj Industrijskoj zoni smještenoj na području Kukuljanova, proglašenoj jednom od najvećih i najbolje opremljenih u Hrvatskoj. Ondje je danas zaposleno oko 4 tisuće ljudi, za što je zaslužan velik broj malih i srednjih poduzetnika koji su na Kukuljanovo zbog prikladnih uvjeta u proteklih nekoliko godina preselili svoje urede i pogone. Upravo njima je i posvećen projekt Poslovnog uzleta jer malo i srednje poduzetništvo čini kapilarni sustav čitavog gospodarstva, na otvorenju manifestacije poručio je zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Mislav Šimatović, a da se jedino od uspješnih može učiti, potvrdio je i gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić.

„Uspjeli smo više od onoga što smo planirali. Ponosni smo na veliki broj novih poslovnih subjekata, a u gradu Bakru nerijetko kažemo da ne možemo danas snimiti zonu iz zraka i garantirati da će sutra isto izgledati. Nastojimo svima približiti naše promišljanje razvoja i gospodarstva i tvrdimo da bez zakonske regulative koja će omogućiti lakše i brže razvijanje ne možemo ići dalje. Ranije su se javljale su se kritike oko ulaganja u Industrijsku zonu, ali pokazalo se da je odluka bila ispravna - povećao nam se proračun što je omogućilo i besplatne udžbenike i bilježnice, izgradili smo vrtiće, zatim u jednom od naših naselja širimo školu i dvoranu te smo za još milijun kvadrata proširili Zonu. Simbioza gospodarstva i društvenog promišljanja do najmanjeg člana zajednice jedino je što našu zemlju može povući tamo gdje bismo je svi voljeli vidjeti“, poručio je gradonačelnik Klarić u pozdravnom govoru.

Poduzetnici smješteni u Industrijskoj zoni u Kukuljanovu poznati su i po uspješnosti u povlačenju novca iz Europskih fondova, pri čemu su na panelu posvećenom upravo toj temi održanom u sklopu Poslovnog uzleta grada Bakra, naglasili da su pri apliciranju na natječaje zahtjevi postavljeni dosta visoko. No, svaki se trud isplati jer se u konačnici radi o bespovratnim sredstvima, dok su za sve eventualne nedoumice oko izrade projekta na raspolaganju konzultanti, poručili su panelisti.

Naime, Bakar zbog indeksa razvijenosti ima poteškoća u povlačenju novca EU fondova. S druge strane, poduzetnicima faktor razvoja nije ograničavajući faktor, a svaka kuna uložena u infrastrukturu vraća se višestruko. Kazao je to bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić dodavši da za područje Hreljina grad Bakar ima gotov urbanistički plan za manju poslovnu zonu. „Izgradit ćemo i pristupne ceste za to područje na koje se može smjestiti nekolicina manjih subjekata. Na raspolaganju nam je 157 tisuća kvadrata prostora na području bivše Koksare, a u planu nam je i izgradnja marine. Industrijska je zona temelj, u sljedećih godinu dana očekujemo ovdje preko 200 tvrtki. Što se tiče natječaja EU, ispada da se u Hrvatskoj ne isplati biti najbolji jer smo prerazvijeni i nismo mogli iskoristiti više novca koji nam je na raspolaganju“, istaknuo je Klarić. U Industrijskoj zoni kroz sljedećih 10 godina očekuje rast do 10 tisuća zaposlenih, kaže, ali će se pri tome morati mijenjati i obrazovni sustav te generirati novi model pripreme za tržište rada dok bi gospodarstvenike trebalo rasteretiti da tim mladim ljudima omoguće bolja primanja.

Iz Viškova je u Industrijsku zonu na Kukuljanovu prije godinu dana preselila tvrtka za proizvodnju urbane i reklamne opreme te kontejnera i modularnih objekata Euromodul. Vlasnik Mile Lulić je istaknuo da je ta zona bila jedino mjesto gdje su mogli dobiti povoljne uvjete, od veličine zemljišta, pa do njegove cijene i visine komunalnih doprinosa. „Profilirani smo u modularnoj gradnji kao što su dječji vrtići, škole i bolnice, pri čemu 50 posto posla radimo u Švicarskoj, nešto u Njemačkoj, s tim da smo nedavno iskoračili i na islandsko tržište. Iako smo pri preseljenju imali 57 radnika, a danas ih imamo 80, suočeni smo s velikim problemima u zapošljavanju jer više nema kvalitetne radne snage u strukovnim zanimanja i nedostaje polivalentnih radnika. Kod nas raditi treba nekoliko godina da se sve svlada, ali se može ostvariti pristojna plaća“, pojasnio je Lulić. Jedan je od onih s pozitivnim iskustvima s EU fondovima, ali napominje da apliciranje na natječaje ima svoju problematiku. „Tek kad se počne graditi, uoče se problemi. Čak i promjena iz keramike u tepih u uredskim prostorijama može biti problematična jer se treba dokazivati njena opravdanost“, kazao je.

Jedna od europskim novcem financiranih investicija u Industrijskoj zoni bio je izložbeno – prodajni salon keramike tvrtke Kimi Commerce. Direktor Mišel Ćapalija navodi kako je cijena projekta, zajedno sa zemljištem, iznosila oko 17 milijuna kuna od čega je 40 posto osigurano iz fondova EU. „Krenuli smo u našu poslovnu banku s idejom izgradnje novog salona, a u razgovoru s njihovim menadžerima došli i do ideje apliciranja na financiranje iz fondova EU. Pronašli smo granu proizvodnje s vodenim rezanjem koja se primjenjuje u keramici i drugim industrijama i to smo stavili u naš program poslovnog djelovanja što je bilo prihvatljivo za sufinanciranje. Sredstva se isplaćuju po fazama gradnje, tako da po završetku određene faze dolazi novac. Dosta rigidno se gleda na detalje, kod realizacije smo morali dobro paziti da sve bude kako treba“, ispričao je Ćapalija.

Predstavnik ICT sektora bila je tvrtka Mep koja je u Kukuljanovo došla 2015. godine. Direktor tvrtke Neven Kundija pojasnio je da u Mepu gravitiraju prema Zagrebu u regiji pri čemu im je prometna povezanost na ovoj lokaciji od velikog značaja, kao i susretljivost na koju su u Zoni naišli. „Prije 2 godine smo u sklopu programa za podršku regionalnom razvoju aplicirali za sufinanciranje iz EU fondova. Prijavili smo projekt vrijedan 10 milijuna kuna od čega je polovica osigurana iz EU, a trenutno smo u fazi izgradnje poslovnog objekta. U sklopu tog natječaja, osigurali smo i sredstva za fazu opremanja, promotivne te brojne druge aktivnosti. Radno smo intenzivna djelatnost i trenutno zapošljavamo 30-ak ljudi, a trudimo mladim inženjerima osigurati dobre uvjete za rad“, naveo je Kundija.

Predstavnica tvrtke Orada sa sjedištem na Cresu Sandra Maglov pojasnila je da je njihova glavna motivacija preseljenja u Kukuljanovo bila objedinjavanje svih prostora na jednoj lokaciji. „Ranije smo imali velikih logističkih problema uz povećane troškove, pri čemu je i nesigurnost oko ugovora o najmu dovela do odluke preseljenja. Industrijska zona u Kukuljanovu je odlično prometno povezana, 2015. smo kupili teren, a taman je tad raspisan i natječaj za sufinanciranje iz EU fondova, program Za pomorstvo i ribarstvo. Obilato koristimo novac koji nam je na raspolaganju iz fondova, pronašli smo se unutar četiri mjere u sklopu tog programa, za projekte vrijednosti i do 30 milijuna kuna osigurali smo sufinanciranje i do 50 posto“, naglasila je Maglov. Dodala je i da su do sada napravili između 10 i 15 prijava te da svaki natječaj ima svoje specifičnosti i detalje koji mogu promaknuti. Utoliko je važno imati kvalitetnog konzultanta koji će ukazati na eventualne propuste jer niti izrada poslovnog plana i financijske dokumentacije nije nimalo lagana. „Traže se projekcije za 15 do 20 godina, ali to je forma koja se mora zadovoljiti. Udvostručili smo broj zaposlenih u godinu dana, iako smo vrlo teško do toga došli. Služili smo se svim raspoloživim kanalima, od direktnog objavljivanja oglasa i preko agencija za zapošljavanje, ali, evo, strahujemo od sljedećeg potrebnog povećanja radnika“, navela je problematiku s kojom se u Oradi susreću.

Članica uprave tvrtke specijalizirane za radove izvođenja horizontalne i vertikalne prometne signalizacije Signalinea, Jasmina Dogan, ispričala je koji su bili razlozi da se ta tvrtka u 11. mjesecu prošle godine se s riječkog Korza doseli u Industrijsku zonu. „Dislociranost je bila naš najveći problem, pa smo krajem 2015. godine kupili zemljište i započeli strateško planiranje. Obratili smo se konzultantima i uz njihovu veliku pomoć smo aplicirali na natječaje u sklopu programa Konkurentnost i kohezija i u siječnju ove godine završili projekt. Rezultat je nova proizvodna hala zajedno s uredskim prostorima, novac za nabavu novih radnih vozila te novih strojeva. Puno nam je bolje jer je sve na jednom mjestu, a od kraja 2016. smo s 30 zaposlenih tu brojku povećali na 55“, poručila je Dogan.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve