Činjenica da se nakon sedam godina dogodila nova inicijalna javna ponuda dionica na Zagrebačkoj burzi – na tržište je izašla tvrtka kćer Tankerske plovidbe tema je koja je između ostalog obrađena u večerašnjoj HRT-ovoj emisiji "Poslovna zona" u kojoj je gostovao  predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi.

Atlantic grupa je u studenom 2007. izašla na burzu nakon IPO-a, što je to značilo za tvrtku? "Da nije bilo našeg prisustva na tržištu kapitala, Atlantic grupa ne bi bila u mogućnosti skupiti potreban vlasnički kapital u kombinaciji  s onim dužničkim i napraviti ovako veliki iskorak", izjavio je Tedeschi. Kada su 2007. godine izašli na burzu, ukupni prihodi Atlantica nisu bili veći od 3,5 milijardi kuna. Danas oni iznose više od pet milijardi kuna, a grupa zapošljava oko 5000 ljudi. "Toga ne bi bilo da se nismo otvorili na financijskom tržištu, prije svega novim dioničarima, institucionalnim investitorima i građanima", kazao je Tedeschi, koji kaže i da špekulante ne smatra ozbiljnim investitorima te da je zadovoljan što takav kapital odlazi s tržišta. 

Atlantic Grupa nedavno je potpisala ugovor o stopostotnom preuzimanju tvrtke Foodland d.o.o. sa sjedištem u Beogradu i proizvodnim pogonima u podnožju Kopaonika, u naselju Igros. To je druga velika Atlanticova akvizicija u posljednjih nekoliko godina, nakon Droge Kolinske. 

Stagnacija ne prolazi

Upitan koliko je širenje izvan granica Hrvatske značilo za Atlantic, Tedeschi kaže da za njegovu kompaniju druge opcije nema. Atlantic grupa, koja se natječe u proizvodnji i distribuciji hrane i pića ne može očekivati značajan rast na hrvatskom, pa čak ni na regionalnom tržištu. Mi smo veliki igrač, ali regionalno tržište stagnira, čak i ako lagano raste, to ne može biti dostatno za naše apetite", pojasnio je, dodavši da se hrvatski poduzetnici moraju internacionalizirati, a jedan od načina može biti kroz akvizicije stranih kompanija. Tu Tedeschi kao primjer spominje upravo Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske i Foodlanda. "Mislim da je današnja kombinacija proizvodnih  kapaciteta u Hrvatskoj, regiji i zapadnoj Europi dostatna za jedno ambiciozno širenje", zaključio je.

Kao dobar primjer investicije Tedeschi je u medijima spominjao svoja iskustva u Novoj Gradiški. Atlantic Grupa je naime 2013. u Industrijskom parku Nova Gradiška započela ulaganje u novu tvornicu za proizvodnju energetskih pločica iz asortimana sportske i aktivne prehrane. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti od 125 milijuna kuna koji će, kako je najavljeno, u prvoj godini proizvodnje otvoriti 50, a uz planirani rast poslovanja u konačnici 160 novih radnih mjesta. Prvi proizvodi s novih linija na tržištu se očekuju u prvom kvartalu 2015.  "Činjenica je da Hrvatskoj nedostaje investicija. Mi smo sa 125 milijuna kuna investicije u tvornicu energetskih pločica u Novoj Gradiški pokazali da se može", kazao je Tedeschi, istaknuvši po njemu zanimljiv detalj: lokalnu vlast tamo čini HDZ, dok je na državnoj razini na vlasti SDP. "To nas nije spriječilo niti usporilo", kazao je, dodavši kako su gradnju pokrenuti u rekordnom roku. Proizvodi su namijenjeni uvelike izvozu u Europu i SAD. 

U igri za gradnju tvornice bile su prema riječima Tedeschija Njemačka i Slovenija, no oni su za lokaciju odabrali Hrvatsku. U Hrvatskoj su pak testirali 60-ak lokacija, u uži izbor ušlo ih je par , no pobijedila je Nova Gradiška. Zašto? "Zbog infrastrukture, spremnosti lokalne samouprave u poticanju poduzetništva, raspoloživosti kvalificirane radne snage", odgovara, dodajući da ovaj primjer pokazuje da Hrvatska ima kvalitetan pravni okvir za privlačenje investicija. 

Zašto ih onda nema, pitaju se ljudi?

Tedeschi spominje kako nije Atlantic jedini koji ulaže u Hrvatskoj, tu su i velike investicije Agrokora, Adrisa, JGL-a… "Ali još uvijek nemamo direktnih stranih investicija, jer zakonski okvir sam po sebi nije dostatan. Danas postoje primjeri malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj koji zaslužuju da im izvršna vlast pristupi i da ih tretira na isti način kao što bi tretirala investitore iz inozemstva", kaže Tedeschi, dodajući kako je za strane investitore između ostalog ključno organizirati kvalitetan roadshow, jer Hrvatska tu konkurira svim zemljama, ne samo onima iz svog okruženja. "Zakonski okvir nije dovoljan, treba biti proaktivan, i treba uvjeriti potencijalnog investitora", kaže. Od Vlade, dodaje, očekuje da bude sustavnija, hrabrija i agilnija. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Kazao je i kako često i određeni dobri potezi doživljavaju negativnu reakciju onih interesnih skupina koje su ugrožene inicijativom promjene. "Svi su za promjene, samo da ne krene iz njhiovog dvorišta", zaključuje.

Primijetio je i da su se bitno smanjili korupcija i kriminal, čiji je glavni generator bila država, koja je, kazao je, odobravala neetično i kriminalno ponašanje. "Mislim da toga u zadnje vrijeme imamo bitno manje, ne kažem da smo se skroz očistili od takvih procesa, no u ovoj fazi to nije dovoljno, Vlada mora imati bitno veći senzibilitet za biznis, shvatiti što mu treba i biti mu partner", zaključio je, navodeći kao jedan od problema u državi i neiskorištenu imovinu, dijelove infrastrukture kojima se može kvalitetnije upravljati i značajan portfelj imovine u državnom vlasništvu kojime se mora kvalitetnije upravljati.

,