Nema nerealnih obećanja, podloga budućim akcijama je ono što smo već napravili. Dosad su ulaganja u istraživanje i razvoj iznosila 0,7 posto BDP-a, a realna su očekivanja rasta na oko 1,4 posto, istaknuo je Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU, odgovarajući na pitanja glavnog urednika Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića.

"Operativni programi i sredstva Unije služe razvojnoj komponentni privatnog i javnog sektora. Na raspolaganju nam je 6,5 milijardi kuna direktno iz europskih fondova. Uz sufinanciranje od 30 posto, govorimo o 10 milijardi u konačnici", ustvrdio je. U turističkom sektoru odrađeno je 25 velikih hotelskih projekata, pohvalio se. "Prvi je put izvoz robe i usluga premašio uvoz. Rast u turizmu i industriji nije slučajan i nije rezultat globalnog kretanja već prije svega rada ljudi, poduzetnika koji su se odlučili investicijama proširiti kapacitete. Dogodio se preokret gospodarske strukture, danas su vodeći turizam i industrija, a zadatak svake sljedeće Vlade je da taj dobar trend i nastavi", smatra Grčić. Kad je riječ o tome kako potaknuti izvoz, Grčić ističe važnost Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Strana ulaganja iznosila su oko milijardu eura ove godine. Kao izlazna banka, HBOR direktno financira i osigurava izvoz, a indirektno podupire sve tvrtke. "Ljudi vade projekte iz ladica jer osjećaju da se nešto mijenja. Plasmani su dvaput veći u odnosu na prošlu godinu", pohvalio se Grčić. Pitanje smanjenja PDV-a otvorilo je predizborne teme. "Iako kritičari tvrde kako u političkim programima nema razlike, zapravo je ima, u ovom je segmentu golema", smatra Grčić. Program HDZ-a, u kojem stoji da će u iduće dvije godine smanjiti stopu PDV-a s 25 na 23 posto, a onda u iduće dvije godine na 20 posto, što znači razliku od blizu 20 milijardi kuna, smatra nerealnim i neodrživim.

"Takvo što dosta košta, jer se od PDV-a godišnje ubire 24 milijarde kuna. Bez dijela tih sredstava država bi imala velik deficit. Realne projekcije i mjere za rast gospodarstva kreću se od dva, zatim tri, pa sve do maksimalno četiri posto. Smanjenje koje predlaže opozicija zahtijeva instant rast od minimalno šest posto do 2019. Mi predlažemo korekciju PDV-a u pojedinim sektorima, kao što smo u turizmu već učinili, a sad je na redu poljoprivreda", otkriva Grčić. Smanjenje PDV-a na 13 posto za petnaestak poljoprivrednih proizvoda, smatra Grčić, ne predstavlja velik trošak za državu i proračun.  Na pitanje možemo li reći da je rast BDP-a u tri kvartala podigao standard građana ustvrdio je kako je rast rezultat snažne promjene trenda u gospodarstvu i ključan faktor na koji računaju i u budućnosti.

"U javnom su sektoru plaće porasle četiri posto, no i dalje je riječ o osjetljivoj temi. Neki su to osjetili, dok oni koji se nisu vratili ili nisu ni našli radno mjesto zasigurno nisu među onima koji uživaju pozitivne promjene. No, parametri pokazuju da ide nabolje jer se ove godine bilježi i brži rast broja domaćih turista u odnosu na stran". Od učinaka članstva u EU ističe rast izvoza, izravnih stranih ulaganja te mogućnosti korištenja fondova EU.

"Poslovna klima je bolja, posla ima više i indikativno je da strani investitori Hrvatsku rangiraju na prvo mjesto po očekivanjima. Riječ je o velikoj novoj mogućnosti za investitore iz Unije, prvi smo na ljestvici po indeksu poduzetničke klime. Od nas očekuju puno, i mi to, iako smo malo tržište, možemo ponuditi", kaže Grčić.  Na pitanje je li realno gospodarski rast temeljiti na sredstvima europskih fondova, spremno odgovara da jest. Gospodarski se rast, kaže, temelji dijelom na investicijama, a omogućava očuvanje ili otvaranje 10 do 15 tisuća radnih mjesta, dijelom kroz projekte namijenjene turizmu i malom poduzetništvu.

"Naša je strategija 80 posto javnih ulaganja iz sredstava poreznih obveznika zamijeniti EU fondovima, a rezultat bi bila kvalitetna fiskalna konsolidacija", tvrdi. U Vladinoj strategiji koja je ujedinila štednju i rast Grčić vidi i svoje zasluge. "Rezanje proračuna provedeno je u okvirima koji nisu bili radikalni, makar je Europa predlagala i oštrije poteze. U tome leži ključ našega gospodarskog rasta. Da smo rezali u trenutku kad je Hrvatska tonula, što bismo dobili? Samo bismo još dublje potonuli. Održali smo osobnu potrošnju, a socijalna davanja nismo uopće, plaće smo smanjili minimalno", pohvalio se Grčić.