Dobra poslovna klima, prometna povezanost te blizina velikog tržišta Zagreba, prednosti su koje su grad Zaprešić učinile vrlo poželjnom destinacijom za poslovanje, rečeno je panel diskusiji "Od ideje do uspješnog biznisa – iskustva lokalnih poduzetnika", koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u petak u sklopu Poslovnog uzleta grada Zaprešića. Miljenko Šoštarić, pročelnik za financije i gospodarstvo u gradskoj Upravi Zaprešića, ističe je razvoj ovog grada djelomično uvjetovan i činjenicom da se radi o najmlađem gradu u Zagrebačkoj županiji koji je "rođen" tek 1995. godine. 

Privatizacija velikih tvrtki
"Mi smo dugo bili sastavni dio grada Zagreba i kao takvima nam je bio razvoj određivan negdje drugdje. To se prije svega odražavalo na to da je privatizacija većine velikih tvrtki napravljena 1993. i 1994. te mi na to nismo imali nikakvog utjecaja. Na našem prostoru su bile dvije velike tvrtke i to Jugokeramika, odnosno Inker, te proizvođač industrijskog plina sadašnji Messer Croatia plin", kaže Šoštarić. Zbog toga su u Zaprešiću puno pažne posvetili malom i srednjem poduzetništvu, a koje je svakodnevno i trebalo pomoć grada. "Činjenica je da je najveća pojedinačna investicija u Zaprešiću bila u trgovinu, a ne u industriju. Radi se o austrijskom ulaganju u trgovački centar West Gate vrijedno 300 milijuna eura. Isti investitor i dalje ulaže u taj projekt, a najnoviji primjer je da su s 40 milijuna kuna financirali igradnju izravnog izlaza s autoceste u taj centar, a što će u konačnici značiti i da će put do Zaprešića biti nekoliko kilometara kraći i jednostavniji", ističe Šoštarić.

Naravno, u Gradu puno očekuju i od španjoloske grupe ROCA koja je 2006. preuzela Inker, a koja je u značajnom investicijskom ciklusu. O čemu se točno radi u Inkeru, pojasnio je Mladen Kokolić, direktor te tvrtke. "Mi smo u posljednjih tri godine imali velike investsicije u Inker koje će dosegnuti 10 milijuna eura. Ova tvrtka je godinama bila regionalni lider u prozvodnji sanitarne keramike te porculana, ali kako se trendovi na tržištu mijenjaju, naš vlasnik je odlučio podijeliti ta dva biznisa. Mi se prije svega želimo koncentrirati na sanitarije s kojima imamo što ponuditi tržištu. Naš vlasnik je i naša velika snaga jer se radi o grupi koja u 170 zemalja svijeta ima 76 tvornica i 22.000 zaposlenih", kaže Kokollić.

Dodaje da zadnjih godina imaju značajnih problema s nalaženjem stručne radne snage jer u Hrvatskoj ne postoji obrazovni smjer za keramičare kakvi njima trebaju. "Snalazimo se kako znamo. Uglavnom sami obrazujemo ljude, a koji nam onda najčešće odu u zapadnu Europu. Činjenica je da su u ovom sektoru plaće relativno niske, a većina Zaprešićanaca veću priliku vidi u bolje plaćenim radnim mjestima u Zagrebu. Tako da većina naših radnika zapravo ne dolazi iz Zaprešića nego s područja Krapinsko-zagorske županije", navodi Kokolić. Drago Bukovina dirketor je trgovačke tvrtke DBT koja ima sjedište u Zaprešiću, a glavni asortiman su im metalurški i elektro proizvodi. "Zadovoljan sam poslovnom klimom u Zaprešiću jer sve što odlučite napraviti, birokracija vam u relativno brzom roku to riješi. Blizina Zagreba i dobra prometna povezanost, kako autocestama tako i željeznicom, daje nam dobru komparativno prednost da dođenom na bilo koje tržište u susjedstu", kaže Bukovina.

Kako su trgovačka tvrtka, DBT relativno teško dolazi do bespovratnih poticaja, bilo da se radi o onim nacionalnim i županijskim, ili pak o onima iz EU fondova. Bukovina kaže da su se sbog toga i javljali samo na jedan natječaj za IT opremu, ali da nisu prošli. Tomislav Komanović iz Regionalne agencije Zagrebačke županije kaže da oni poduzetnicima žele pomoći, primarno, na izvlačenju novca iz Bruxellesa. "Gradske uprave poput one u Zaprešiću, u kojima je sustav dobro posložen, nam uvelike olakšavaju posao jer projekt možemo provesti brže i jednostavnije. Uz to, u Gradu imaju izravan kontakt s poduzetnicima te njihovim poroblemima i potrebama, a što mi u pravilu nemamo", kaže Komanović. Kao jedan od značajnih projekata ove Agencije, Komanović ističe projekt usmjeravanja županijskih poduzetnika u jednu od 20 prioritetnih poslovnih zona u Županiji, a prema najboljem interesu samog poduzetnika. 

Problem nelikvidnosti
Poduzetnicima je jedan od najvećih problema u njihovu poslovanju nelikvidnost do koje često dolazi zbog posrtaja ili prevare njihovih kupaca. Zbog toga postoji niz institucija i alata koji im pomažu u takvoj situaciji, a jedan od njih je i mogućnost osiguranja naplate koji je u Zaprešiću predstavila slovenska tvrtka SID. Radi se o instituciji koja je pandan našem HBOR-u, ali koja djeluje i izvan slovenskih granica. Njihov predstavnik u Hrvatskoj, Luka Antunović, ističe da je problem neplaćanja, možda ne u istom obimu, prisutan jednako u ovoj regiji kao i s tvrtkama iz Austrije i Njemačke. "Činjenica je da se mnogi igrači ponašaju po jednom obrascu kada posluju na matičnim tržištima u Austriji i Njemačkoj, a sasavim drukčije kada dođu u Hrvatsku ili Sloveniju. Zbog toga je dobro uvijek imati neki osigurač ako dođete u situaciju da su vam problemi kupca postali i vaši problemi", kaže Antunović. Mladen Kokolić kaže da im je teško imati jedinstvenu politiku osiguranja jer posluju s velikim brojem veleprodaja. Problem im je napravila predstečajna nagodba u kojoj su mnoge tvrtke na legalan način izbrisala svoja dugovanja.

Mali poduzetnici kao temelj gospodarstva

Grad Zaprešić ovog je petka bio domaćinom 25. ovogodišnjeg izdanja Poslovnog uzleta, edukativne manifestacije u organizaciji Poslovnog dnevnika, koja treću godinu za redom u prvi plan postavlja hrvatsko malo i srednje poduzetništvo. Tom je prilikom glavni urednik Poslovnog dnevnika, Mislav Šimatović, podsjetio da su upravo male i srednje poduzetnike možemo nazvati pokretačkom snagom hrvatskoga gospodarstva. "Mali i srednji poduzetnici kapilarni su sustav svakog gospodarstva, ali i društva. O njihovoj važnosti dovoljno govore brojke prema kojima je 99 posto svih registriranih tvrtki u Hrvatskoj upravo iz segmenta malog i srednjeg poduzetništva. Ova dio gospodarstva zapošljava 65 posto ukupne zaposlenosti te generira oko 50 posto bruto društvenog proizvoda", kazao je Šimatović. Jasenka Jančić, predsjednica Udruženja obrtnika Zaprešića podsjetila je na dugu tradiciju obrtništva i malog poduzetništva u Zaprešiću koje, usprkos mnogim poteškoćama, i dalje napreduje. Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića, ponovio je da je ovaj grad oduvijek imao dugu tradiciju poduzetništva, a koja se, između ostalog, vidljiva i kroz tradiciju Sajma gospodarstva koji je među najsnažnijima u širem okruženju. "Moram prizanti da je ovaj sajam nastao pomalo slučajno jer kada mi je prije 18 godina obrtnica Nada Šikić došla u ured i tražila da napravim nešto za njih, ovo mi se više činio kao način da se nje riješim nego što sam očekivao da će se pretvoriti u ovo što je danas", pojasnio je u šali Turk. Ana Mandac, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, koja je svećano i otvorila Sajam i Poslovni uzlet, kazala je da se u zadnjih godinu dana puno radi na jačoj pomoći malom gospodarstvu, a što se prije svega ogleda u povoljnim kamatama od 0,5 do 1,5 posto za poduzetnike te pojednostavljenoj proceduri za aplikaciju na EU fondove. 

Poduzetnici se educirali o tehnologiji i modelima pregovaranja

U sklopu Poslovnog uzleta grada Zaprešića održane su u petak i besplatne edukacije za tamošnje poduzetnike. Tako su mali i srednji poduzetnici te obrtnici iz Zaprešića imali priliku saznati kako primjeniti  moderne tehnologije u poslovanju, kako izraditi projekt i dobiti novac iz EU fondova te kako uspješno pregovarati. Željka Janda-Hegediš iz HT-a predstavila je poduzetnicima u Zaprešiću Cloud usluge na radionici "Kako vam nove tehnologije mogu olakšati svakodnevne poslovne izazove". Janda-Hegediš je okupljenima pokušala pojasniti kako tehnologija utječe na naš život, a posebice na konkurentnost u poslovanju kroz slikovite primjere tipičnog ureda prije 20-ak godina i danas. Janda-Hegediš ističe da je u većini slučajeva puno efikasnije, sigurnije, a i jeftinije, iznajmljivati usluge iz clouda nego kupovati gotova softverska rješenja, bilo da se radi o standardnom Officeu ili pak o nekom specijaliziranom softveru. Iako većina poduzetnika, a i samih građana, i dalje smatra da su cloud usluge nešto daleko, skupo i komplicirano, HT-ova stručnjakinja je pojasnila da već danas većina građana, ali isto tako i poduzetnka, koristi usluge poput Facebooka, Gmaila, Dropoxa, Instagrama te niza ostalih koje su bazirane na cloudu, a da korisnici najčešće nisu toga niti svijestni. Stoga smatra da nema nikakvog razloga da još uvijek postoji poveliko nepovjerenje prema novim tehnologijama u poslovanju koje mogu povećati efikasnost i pojednostaviti poslovni proces.  Konzultant Simon Ferjuc iz tvrtke Tetida predstavio je poduzetnicima u Zaprešiću EU fondove i načine kako doći do sredstava za ruralni razvoj i gospodarstvo. Riječi je bilo o tome kako pronaći najbrži put do bespovratnih sredstava, zatim o poslovnom pristupu od ideje do programa, natječaja, pregleda zahtjeva, predaje potrebne projektne dokumentacije, procjene projekta, pregovora, provedbe projekta i revizijama. Toni Babić iz konzultantske tvrtke Praktikum sustavi predavao je u Zaprešiću o načinima upravljanja vlastitim vremenom te kako prezentacijskim vještinama ostaviti dobar dojam u prvih 90 sekundi sastanka. Kako je pojasnio Babić, ove vještine su podjednako bitne poduzetnicima, menadžerima i rukovoditeljima raznih razina, prodavačima, odvjetnicima te bankarima "Važno pripremiti pregovaračke strategije, kako upravljati prigovorima te se upoznati s najvažnijim pregovaračkim tehnikama", kazao je Babić te nauzočne detaljno upoznao s pet ključnih  koraka pregovaračkog procesa – izgradnja rapora, ispitivanje, prezentacija i argumentacija, pregovaranje i zaključivanje. Inače, Toni Babić je certificirani trener metodologije modeliranja i izvrnosti NLP.