Mali poduzetnici osnova su stabilnosti gospodarstva i zato ih podupiremo

Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije/EPA Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije/EPA

Prvi čovjek Zagrebačke županije i jedan od najdugovječnijih župana, govori o novim investicijama na području županije, poticajima za poduzetnike te županijskim razvojnim planovima.

Zagrebačka županija je jedna od najrazvijenijih u Hrvatskoj po svim gospodarskim i društvenim pokazateljima.

Njezina velika prednost je što okružuje Grad Zagreb te su mnoge tvrtke upravo u Županiji pronašle prostor za svoje nove pogone ili logistička središta, a mnogi stanovnici iz zagrebačkog prstena svakodnevno dolaze na posao u Metropolu. Kakvo je stanje gospodarstva u Županiji, koliko je ulazak u Europsku uniju poboljšao konkurentnost tamošnjih gospodarstvenika te o planovima razvoja za naredno razdoblje, razgovaramo s Stjepanom Kožićem, županom Zagrebačke županije.  

 

100milijuna

dolara vrijednost je Plivine investicije u Savskom Marofu

Kako generalno procjenjujete stanje gospodarstva u Zagrebačkoj županiji? 
S obzirom na gospodarsku situaciju u Hrvatskoj i Europskoj uniji rekao bih zadovoljavajuće. Poduzetnici Zagrebačke županije, kao i oni na razini naše zemlje u 2014. godini uspješnije su poslovali u odnosu na prethodnu godinu te su povećali broj zaposlenih za 3,8 posto, ukupne prihode za 7,5 posto, ukupne rashode za 5,8 posto, dobit za 24,5 posto, smanjili gubitak za 22,6 posto te ostvarili neto dobit od 564,6 milijuna kuna. Na našem tradicionalnom Susretu gospodarstvenika Zagrebačke županije, u ožujku ove godine, spomenuo sam kako je prema socijalno-gospodarskoj strukturi Zagrebačka županija svrstana u treću skupinu razvijenosti i kontinuirano napreduje. Indeks razvijenosti nam je 124,23 te nas svega manje od jednog postotna boda dijeli od ulaska u četvrtu, najvišu skupinu u kojoj su grad Zagreb, Istarska županija te Primorsko-goranska županija. Važan je i podatak da smo jedna od tri županije koja uz grad Zagreb više uplaćuje u državni proračun nego što iz njega dobiva. Naime, unatoč složenim i otežanim uvjetima poslovanja poduzetnici su s područja naše Županije u protekloj godini postigli relativno dobre poslovne rezultate uspoređujući ih s poslovanjem gospodarstva na razini Republike Hrvatske. Prema pokazateljima FINE o uspješnosti poslovanja naših poduzetnika u prethodnim godinama, Zagrebačka županija je rangirana kao treća ili četvrta županija, iza Grada Zagreba koji ima i nadalje dominantni položaj. Zahvaljujući uspješnom poslovanju naših poduzetnika Zagrebačka županija bila je jedna od gospodarski najbrže rastućih hrvatskih županija, a u vremenima ekonomske krize ostala je među gospodarski najstabilnijim županijama.

Koliko je prednost, a koliko mana što je Županija u mnogim pogledima vezana uz Grad Zagreb? 
Ja bih rekao da je to naša apsolutna prednost spram drugih hrvatskih županija. Zagreb je obrazovni, kulturni, prometni i gospodarski centar Hrvatske. I to je razlog zbog kojeg sve veći broj domaćih i stranih investitora prepoznaje Zagrebačku županiju kao mjesto gdje će realizirati svoju investiciju. Za to je zaslužan naš geografski položaj uz granicu sa Slovenijom te svakako blizina Zagreba. Usko surađujemo s Gradom, dnevno prema Zagrebu iz županije migrira oko 100.000 ljudi, a prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb procjenjuje se kako oko 60.000 žitelja naše Županije radi u tvrtkama i institucijama na području grada Zagreba.

Koji su glavni stupovi razvoja gospodarstva u Županiji?  
Glavni stupovi gospodarskog razvoja Zagrebačke županije su farmaceutska i prerađivačka industrija i to osobito prehrambena, te drvna i metaloprerađivačka industrija. Tu ne smijemo izostaviti ni poljoprivredu, trgovinu, ali ni građevinarski sektor.

 

3,1milijun

kuna vrijedan je županijski natječaj za male i srednje poduzetnike

Koliko su mala i srednja poduzeća, ali i obrti, važni za vašu Županiju? 
Ja bih rekao da su mala i srednja poduzeća te obrti jezgra svakog uspješnog gospodarskog sustava. Oni su osnova stabilnosti gospodarskog života županije, i zato ih mi podupiremo. U cilju njihovog daljnjeg razvoja provodili smo, a i nastavit ćemo provoditi čitav niz aktivnosti, programa i mjera. Potičemo razvoj i unapređujemo ulagačku klimu i poduzetničko okruženje, subvencioniramo kamate na poduzetničke kredite, osiguravamo bespovratne potpore poduzetnicima i poljoprivrednicima za uvođenje novih tehnologija i proizvoda, kao i razvoj sustava kvalitete. Potičemo obrazovanje za poduzetništvo i zapošljavanje kao i izgradnju novih smještajnih kapaciteta u turizmu, a našim gradovima i općinama pomažemo u razvoju poduzetničkih zona i izgradnji infrastrukture. Želio bih istaknuti kako je i Zagrebačka županija u suradnji s Ekonomskim fakultetom u prošloj godini provela i financirala Program obrazovanja iz područja obrtništva i poduzetništva za 15 polaznika s područja naše županije. Program je bio namijenjen postojećim poduzetnicima koji nemaju prethodno formalno ekonomsko i poduzetničko obrazovanje, dok je cilj stjecanje novih znanja za kvalitetnije obavljanje poduzetničke djelatnosti i povećanje konkurentnosti. Početkom siječnja ove godine raspisali smo novi natječaj, ali ovog puta edukaciju smo namijenili poljoprivrednicima. U ožujku je Zagrebačka županija raspisala novi natječaj za male i srednje poduzetnike vrijedan 3,1 milijuna kuna, a zajedno s Ministarstvom poduzetništva i obrta, u sklopu projekta Kreditom do uspjeha 2014. sufinanciramo kamate na kredite poduzetnicima. 

U kojem smjeru će se gospodarske prilike u Županiji razvijati u narednih 10-ak godina?
Ponosan sam jer naša županija može poslužiti kao dobar primjer kako privući inozemne i domaće investitore. Spomenut ću popularni IKEA centar u Rugvici ukupne vrijednosti 100 milijuna eura kojeg posjećuju kupci iz cijele regije. U tijeku je izgradnja pogona Plive u Savskom Marofu ukupne vrijednosti 100 milijuna dolara. Završena je prva faza izgradnje velikog proizvodnog pogona tvrtke Kralj Metala Alati ukupne vrijednosti 23 milijuna eura, a pri kraju je i druga faza tog uspješnog projekta. Prije dva dana izdali smo uporabnu dozvolu logističkom centru Lagermax u općini Luka. Također, u listopadu prošle godine započela je izgradnja distributivno-logističkog centra RALU logistika ukupne vrijednosti 150 milijuna kuna koji će ovih dana otvoriti svoja vrata. U ožujku ove godine svečano smo otvorili logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom ukupne vrijednosti 75 milijuna eura. Spomenemo li ovdje projekte poput razvoja infrastrukture širokopojasnog interneta koji za cilj ima povećanje BDP-a za 1,38 posto godišnje i produktivnosti za 1,5 posto godišnje, povećanje računalne pismenosti, kvalitete života i mogućnosti zapošljavanja stanovništva i povećanje poslovne konkurentnosti ili pak projekt Integriranog prijevoza putnika koji radimo u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom i Zagrebom, koji će uvelike pridonijeti kvaliteti života žitelja ne samo Zagrebačke županije već i Republike Hrvatske, onda me ohrabruje pogled na budućnost te mi se ulijeva nada da će sutra biti bolje. Veseli me i projekt u koji se Zagrebačka županija s velikim zadovoljstvom uključila. Riječ je o Greenway održivom projektu koji će biciklističkom infrastrukturom uz rijeku Savu povezati i dodatno učvrstiti ionako neraskidive veze Zagreba i Zagrebačke županije te već postojeći bogati sadržaj za ljubitelje biciklizma podignuti na europsku razinu. Ovaj projekt za cilj ima promicanje zdravog životnog stila, lokalnih prirodnih ljepota, ruralnog razvoja, aktivnog turizma, ali i ono najvažnije povezivanje ljudi te ukazuje na to da se ovaj dio Hrvatske razvija u pravom smjeru. 

Obogaćivanje turističke ponude

Biciklistički autoput

Nedavno je u Zagrebu predstavljena studija za prvi hrvatski biciklistički autoput Greenway koji predviđa gradnju biciklističke staze uz rijeku Savu, od granice sa Slovenijom do Lijevog Dubrovčaka u dužini od 121 kilometra. Predviđa se gradnja eko-asfaltirane staze, uređenje odmorišta i parkirališta za bicikle, postavljanje rasvjete, punionice za e-bicikle, brojače prometa i sl. Također, planira se uređenje prilaza mostovima, kao i uređenje spojeva na postojeću infrastrukturu. Projekt je težak 123 milijuna kuna, a 85 posto novca bi trebalo stići iz Bruxellesa. Župan Kožić očekuje da će ovaj projekt povećati turstički kapacitet Županije i revitalizirati ruralne prostore.

Komentari (1)
  • Kirin
    Kirin 16:37 3.7.2015.

    Koji nepotrebni bezveznjak, koji nikako da se skine s jasli!

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!