Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu osnivaju fond za inovacije s kapitalom od 10 mil. kuna

Foto: Žarko Bašić/PIXSELL Foto: Žarko Bašić/PIXSELL

Iako banke ističu važnost malih i srednjih poduzetnika, njihova potpora u praksi nije pretjerano zadovoljavajuća.

Pristup svježem novcu jedan je od najvećih problema malih i srednjih poduzetnika, zaključila je Anny Brusić, direktorica HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika na okruglom stolu “Hrvatska – zemlja poduzetnika” u sklopu završne nacionalne manifestacije Poslovni uzlet u organizaciji Poslovnog dnevnika.

“Sve što je vezano za financiranje nalazi se na vrhu najvećih problema poduzetnika”, naglasila je Brusić.

Istakla je da danas nema banke koja neće reći da je malo i srednje poduzetništvo u središtu pozornosti, no u praksi ipak nije tako. Pozdravila je najavu ministra Marasa o omogućavanju naplate PDV-a nakon naplate potraživanja, no problematično je što se to omogućava samo onima koji imaju godišnji promet do tri milijuna kuna.

“Nazivaju nas ljutiti veliki poduzetnici i zanima ih zašto su diskriminirani i ne mogu ostvariti isto pravo”.

Odgovorila joj je Nadica Žužak, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta koja je kazala da “je naplata do tri milijuna kuna direktiva EU” i da tu Ministarstvo ne može učiniti više.

Zoran Đorđević iz Cotrugli Business School kazao je da iz iskustva koje mu prenose poduzetnici koji pohađanju njegovu školu, može reći kako im je dosta porezne represije i da se žele preseliti u zemlje gdje su porezi manji, a radna snaga jeftinija pa mnogi od njih planiraju otići u Bugarsku.

Miljenko Šimpraga, prorektor Sveučilišta u Zagrebu za inovacije i transfer tehnologije smatra da porezni sustav mora biti stimulativan, a ne represivan.

“Poduzetnici često kažu da je država skupa. No, skandinavske zemlje su možda i najskuplje države svijeta u tom pogledu, a jedne su od najuspješnijih u svijetu. To je zato što se svaka lipa kod njih efikasno ulaže pa si mogu priuštiti svima dostupno obrazovanje, zdravstvo. Nije toliko bitno koliki su porezi ako se efikasno i kvalitetno ulaže”, kazao je Šimpraga.

Svoje novo mjesto unutar Sveučilišta naglasio je kao znak promjene uprava svih sveučilišta u Hrvatskoj koji su shvatili da trebaju mnogo više posvetiti suradnji s poduzetništvom u Hrvatskoj. “Sveučilišta do sada nisu prepoznata kao čimbenici gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Nitko do sada nije pokazao interes za povezivanje gospodarstva i znanja na sveučilištima”, upozorio je Šimpraga. Dodao je da je njegova misija da se u narednom razdoblju sveučilišta povežu s gospodarstvom. “Hrvatska se neće moći razvijati bez te suradnje.”

Mikropoduzetnici su najbrojnija skupina malih i srednjih poduzetnika u Hrvatskoj, o čemu je Brusić rekla: “U Hrvatskoj posluje oko 180.000 malih i srednjih poduzetnika i oko 600 velikih. Prva skupina je heterogena i većinu čine mirkopoduzetnici koji u prosjeku zapošljavaju pet ljudi. Oni nemaju svoje PR, HR i ostale popratne službe niti vremena proučavati zakone. Zato im je potrebno pomoći”. Da ne bi sve ostalo na akademskim raspravama, Šimpraga je najavio da se radi na zajedničkom fondu Sveučilišta Zagreb i Grada Zagreba kojim bi se financirale inovacije. Na svaku sveučilišnu kunu, Grad bi dao jednu, a cilj je doći do početnih 10 milijuna kojim će se financirati inovacije. Mirka Jozić, pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo istakla je važnost Zagreba na poduzetničkoj karti Hrvatske budući da u njemu posluje više od 50 posto poduzetnika u Hrvatskoj. Sve bi to moglo povećati broj zaposlenih. Tatjana Dalić, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava kazala je da je glavni uvjet celoživotnog zapošljavanja cjeloživotno učenje.

“To ne znači samo ulaganje u obrazovanje, nego hobiji, izgradnja socijalnih mreža, dakle sve ono što čini ulaganje u sebe. Predrasuda je da se ljudi ne zapošljavaju jer su stari ili su žene, nego zato što prije svega nedostaje znanja”, kazala je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava.

Šimpraga je kazao da se u Hrvatskoj tek 2,2 posto odraslih godišnje dodatno obrazuje, dok u jednoj razvijenoj Danskoj čak 20 posto. “Danci na obrazovanje odraslih potroše 2,2 milijardi eura godišnje”, kazao je Šinmpraga.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve