Dosadašnja ulaganja u poduzetničke zone nisu dovoljno učinkovita, utvrdila je Državna revizija koja je provela opsežnu analizu tog projekta zamišljenog kao pokretača gospodarstva i ravnomjernog razvoja svih područja Hrvatske.

Ukupno je od 2004. do kraja 2013. u poduzetničke zone uloženo 2,03 milijarde kuna, od čega izravno iz državnog proračuna putem ministarstava 823 milijuna, dok je preostalih 1,21 milijarde kuna procijenjena vrijednost darovanih nekretnina za zone. U 20 županija ukupno je uz pomoć države osnovano 348 zona, a najveća izdvajanja država je imala u 2008., više od 113 milijuna kuna, dok je najniži iznos izdvojen lani, tek nešto manje od 10 milijuna kuna.Iz podataka po županija, izuzev Grada Zagreba, proizlazi da je planovima općina i gradova bilo predviđeno osnivanje ukupno 1308 zona, a u funkciji ih je potkraj 2013. bila tek trećina, točnije 449. Kod poduzetnika u zonama bilo je zaposleno 69,4 tisuće radnika. U njima su bila aktivna 2674 poduzetnika, dok je visok udjel onih bez aktivnosti, 1428. Pritom je u pet županija čak veći broj neaktivnih od onih koji posluju zonama.

Ne ohrabruje ni podatak da nakon svih godina ni one zone koje su stavljene u funkciju nisu ispunile zacrtane ciljeve da 80 posto poduzetnika koji posluju u njima bude iz proizvodnog sektora. Taj je cilj, naime, ispunjen samo na razini Šibensko-kninske županije.Revizori najviše zamjeraju nedovoljan nadzor nad trošenjem odobrenih potpora, kao i nepotpuna izvješća korisnika o opravdanosti dodjele sredstava. Nedostaje, prema njihovu nalazu, i koordiniranosti državnih tijela koja se bave zonama. Resorna ministarstva poduzetništva i obrta, gospodarstva te regionalnog razvoja i EU fondova, usto, nisu imala podatke o kretanju broja malih i mikro poduzeća, a ni o tome je li bilo povećanja broja zaposlenih, kako je bilo predviđeno programima za razvoj poduzetničkih zona.

Dubrovnik na repu 
Pojedinačno je najviše novca iz državne blagajne otišlo u Osječko-baranjsku i Splitsko-dalmatinsku te Varaždinsku županiju, a najmanje u Dubrovačko-neretvansku. Nekretnine je pak država dodijelila za 157 zona, i to najviše zonama u Sisačko-moslavačkoj te Virovitičko-podravskoj i Osječko-baranjskoj, a ponovno najmanje u Dubrovačko-neretvanskoj, s tim da prema izvješću za zone u Krapinsko-zagorskoj županiji nije darovan ni kvadrat zemljišta. Do kraja 2013. utvrđeno je i da pojedine darovane nekretnine lokalne samouprave nisu privele namjenama u skladu s ugovorima, odnosno prodavane su u rokovima kraćim od tri godine. Revizori u izvješću navode i kako su od Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) zatražili podatke o tome što su poduzeli na povratu imovine koja nije regularno korištena i naplati naknade za darovanu nekretninu u visini tržišne vrijednosti u vrijeme raskida ugovora, no odgovor do kraj rujna, ističu, nisu dobili.

Netransparentni
Ministarstvo poduzetništva Gordana Marasa izvijestilo je revizore i da od 37 zona kojima je odobreno ukupno 23 milijuna kuna u ugovorenom roku nisu dobili dokumentaciju o trošenju više od polovice novca, pa su aktivirana i sredstva naplate, a o tome je obaviješteno i Državno odvjetništvo. Te su mjere, kažu, već rezultirale povratom oko sedam milijuna kuna u proračun.Za ubuduće revizori resornim ministarstvima savjetuju da potiču one zone u vlasništvu dvaju ili više manjih gradova i općina. Pojedinačno pak ministarstva, županije, gradove i razvojne agencije te poduzetničke centre i inkubatore poziva na povezivanje i zajednički nastup u pribavljanju novca iz fondova Europske unije za financiranje poduzetničkih projekata kako bi se ostvarili ciljevi poduzetničkih zona. Onim gradovima i općinama koji nisu investirali u neke od planiranih zona savjet je da promisle o prenamjeni i stavljanju zemljišta u neku drugu, korisnu svrhu.

Istarska županija
U 39 gradova i općina planirano je 105 zona, a aktivne su 52 (49,5%). Uz investicije od 195 milijuna kuna okupile su 281 poduzetnika, od kojih se njih 48 posto bavi proizvodnjom, a u njima su zaposlena 6352 radnika. Pored njih imale  su i 71 neaktivnog poduzetnika. Rezultatom se izdvaja zona Vinež u Labinu, koja ima 20 poduzetnika i 748 zaposlenih. Od 53 zone koje nisu u funkciji, za njih 35 odluke o osnivanju nisu još donesene, dok je ulagano u njih 12, ukupno 10 milijuna kuna.

Ličko-senjska županija
Planirala se u 12 gradova i općina osnovati 41 zona, ali je u funkciji samo njih osam (19,5%). U njima djeluju 42 poduzetnika, od kojih 45 posto u proizvodnji, a zapošljavali su 717 radnika. Uz njih, u zonama je i 30 neaktivnih poduzetnika. U zone je ukupno uloženo 68 milijuna kuna. Rezultatom prednjači novaljska zona  Čiponjac, s 22 poduzetnika i 183 zaposlena. Od 33 zone koje nisu zaživjele uloženo je u njih osam, ukupno 3,4 milijuna kuna, a samo za osam su i donesene odluke o osnivanju.

Zadarska županija
U 30 gradova i općina planirano je 90 zona, a aktivne su samo 24 (27%). U njih je uloženo 172 milijuna kuna, imaju 94 poduzetnika, pri čemu njih 62 u proizvodnji, te 1633 zaposlena. No, ove zone imaju znatno više neaktivnih poduzetnika, čak 126. Rezultatima prednjači zona Murvica Donja u općini Poličnik, koja ima 16 poduzetnika s 261 radnikom. Od neaktivnih 66 zona, investirano je u pokretanje u njih 27 nešto više od 33 milijuna kuna, a u preostalih 39 nije investirano, niti su donesene odluke o osnivanju.

Šibensko-kninska županija
Od 56 predviđenih zona u 17 općina i gradova potkraj 2013. aktivno ih je bilo 15 (27%). U njima su, nakon ulaganja 52 milijuna kuna, poslovala 102 poduzetnika, kojih se 90 ili više od 88 posto bavi proizvodnjom, što znači da su ispunile cilj Vlade od 80 posto proizvodnih tvrtki u zonama. Te tvrtke zapošljavaju 2191 radnika, a osim njih, ove zone imaju i 26 neaktivnih tvrtki. Najviše aktivnosti ima u šibenskoj zoni Podi, gdje posluje 20 poduzetnika s 948 radnika. U 41 zoni koja nije aktivna samo za devet su donesene odluke o osnivanju, a u razvoj šest zona uloženo je ukupno 1,3 milijuna kuna.

Splitsko-dalmatinska županija
Od 166 planiranih zona u 46 gradova i općina potkraj 2013. aktivno je bilo njih 40 (24%). U njih je investirano 398 milijuna kuna, a poslovalo je 222 poduzetnika, pri čemu 59 posto iz proizvodnog sektora, a zapošljavali su 5663 radnika. Potkraj 2013. u zonama su bila i 302 neaktivna poduzetnika. Zona Podi, jedna od pet na području općine Dugopolje, najjača je u županiji, s 63 poduzetnika i 2055 radnika. Od 126 neaktivnih zona, u njih 26 investirano je oko 28 milijuna kuna, dok za preostalih 100 nisu donesene odluke o osnivanju.

Krapinsko-zagorska županija
Osnivanje je u 31 gradu i općini planirano za 61 zonu, ali je u funkciji 21 (34%). U njihovo pokretanje uloženo je 116 milijuna kuna, imaju 182 poduzetnika, i to 47 u proizvodnji, a u njima je zaposleno 6438 radnika. U zonama su i 44 tvrtke koje su neaktivne. Najuspješnija je gospodarska zona grada Zaboka, koja ima 90 poduzetnika s 1809 zaposlenih. Od 40 zona koje nisu zaživjele u većinu nije ulagano, niti su donesene odluke o osnivanju – uloženo je šest milijuna kuna u 12 zona, dok su odluke o osnivanju donesene tek za devet zona.

Primorsko-goranska županija
Planirano je u 31 gradu i općini osnivanje 81 poslovne zone, a potkraj 2013. u funkciji ih je bilo 40 (49%). U njihov razvoj uloženo je 427,5 milijuna kuna. U njima posluju 382 poduzetnika, od kojih se 38 posto bavi proizvodnjom, a zapošljavaju 7905 radnika. Uz njih, u zonama je i 91 neaktivni poduzetnik. Uvjerljivo po rezultatima odskače Industrijska zona Kukuljanovo u Bakru s 150 tvrtki i 3342 zaposlena. Među 41 zonom u ovoj županiji koja nije stavljena u funkciju u njih 16 su lokalne vlasti investirale u pokretanje ukupno 38 milijuna kuna. Najveći iznos pritom je uložen u radnu zonu Mišnjak u Rabu, 13 milijuna, za koju je odluka o osnivanju donesena još 2002. godine.

Zagrebačka županija
U 32 grada i općine predviđena je gradnja 96 zona, ali ih je u funkciji tek 33 (34%). Uloženo je u njih 305 milijuna kuna, u njima djeluje 224 poduzetnika, s tim da se 44 posto bavi proizvodnjom, a zapošljavale su 8500 radnika. Potkraj 2013. u tim je zonama bilo i 78 neaktivnih tvrtki. Najbolji rezultat ima Radna zona Novaki u Sv. Nedelji, dok u industrijskoj zoni Grada Vrbovca tri poduzetnika zapošljavaju 1721 radnika. Obje su zone, inače, na privatnom vlasništvu. Od 15 zona koje nisu bile u funkciji lokalne vlasti uložile su u njih 12 ukupno 74 milijuna kuna.

Varaždinska
U 25 gradova i općina planirano je osnivanje 57 zona, a potkraj 2013. bilo je aktivno 32 (56%). U te je zone uloženo 173 milijuna kuna, imaju 194 aktivna poduzetnika, od kojih se proizvodnjom bavi njih 45 posto, a ukupno zapošljavaju 6882 radnika. U tim je zonama bilo i 120 neaktivnih poduzetnika. Gospodarska zona Brezje Sjever u Varaždinu izdvaja se s 26 poduzetnika i 2187 zaposlenih. Zaživjelo nije, pak, 25 zona, uloženo je u pokretanje samo njih pet, ukupno devet mil. kuna.

Međimurska
Od 49 zona planiranih u 25 gradova i općina do kraja 2013. zaživjela je 31 (64%). U njih je uloženo 109 milijuna kuna, a na njima djeluje 145 poduzetnika, od kojih 61,5 proizvođača, a zapošljavali su ukupno 7876 radnika. Uz njih zone su imale i 69 neaktivnih poduzetnika. Najsnažnija je Industrijska zona Prelog – Istok, s 16 tvrtki i 1500 zaposlenih. Od 18 zona koje nisu stavljene u funkciju uloženo je u jedanaest njih ukupno 28 milijuna kuna.

Koprivničko-križevačka
Osnivanje su 23 grada i općine predvidjele za 64 poduzetničke zone, a krajem 2013. aktivno je bilo tek njih 18 (28%). U njih je investirano 126 milijuna kuna, imaju 123 poduzetnika s 3364 zaposlenika, s tim da su u zonama bila još 22 poduzetnika koja nisu aktivna. No, slab rezultat bilježi se u pogledu bavljenja proizvodnjom, što je djelatnost niti 32 posto aktivnih poduzetnika. Najbolje rezultate bilježe zone đurđevačka Poslovna zona A, s 28 tvrtki i 805 zaposlenih, te križevačka PZ Nikola Tesla, u kojoj radi 26 tvrtki s 991 radnikom. Od 46 zona koje nisu stavljene u funkciju u proteklim je godinama investirano u njih 12, ukupno 44 milijuna kuna.

Bjelovarsko-bilogorska
Od planirane 41 zone u 22 grada i općine, do početka ove godine aktivno je bilo tek njih 14 (34%). U njima je smješteno 65 poduzetnika koji su zapošljavali 1271 radnika, s time da općina Sirač nema podatke o broju zaposlenih u zoni na svojom području, dok je na području zona bilo još 24 poduzetnika koji nisu aktivni. Od onih koji su aktivni, 65 posto bavi se proizvodnjom. Od 27 zona koje nisu u funkciji na njih 17 gradovi i općine nisu ulagali u infrastrukturu, dok je u 10 uloženo više od 30 milijuna kuna. U zone koje su aktivne investirano je 62 milijuna kuna, a najbolji rezultat bilježi PZ Jug u Bjelovaru, gdje djeluje 10 tvrtki sa 397 zaposlenih.

Virovitičko-podravska
Od 34 planirane zone u 15 gradova i općina aktivno je 12 zona (35%). U te je zone investirano 77 milijuna kuna, a potkraj 2013. imale su 42 poduzetnika, od kojih se 62 posto bavi proizvodnjom te 819 zaposlenih. U tim je zonama bilo i 35 neaktivnih tvrtki. Najviše odskače Poduzetnička zona II, koja ima 8 poduzetnika i 110 zaposlenih. Od 22 zone koje nisu u funkciji, u sedam njih nakon donošenja odluka nije bilo ulaganja u dokumentaciju, nabavu zemljišta i komunalnu infrastrukturu, dok je u 15 mrtvih zona investirano 25 milijuna kuna.

Osječko-baranjska
U 39 gradova i općina planirano je osnivanje 63 poslovne zone, a do kraja 2013. u funkciji je bilo njih 33 (52%). U te je zone uloženo 149 milijuna kuna, u njima rade 232 poduzetnika, i to 51 posto u proizvodnji, s 3049 radnika, a imaju još i 90 neaktivnih poduzetnika. Među ovim zonama odskače Industrijsko-poduzetnička zona Đakovo, koja ima 36 poduzetnika na svom području s 465 radnika. Od 30 neaktivnih zona, za njih osam nisu donesene ni formalne odluke o osnivanju, dok je u 17 njih uloženo 30 milijuna kuna. Neke od tih su i izgrađene, ali nisu u funkciji.

Vukovarsko-srijemska
Planirano je ukupno 56 zona u 31 gradu i općini, a u funkciji ih je potkraj 2013. bilo devet (17%). U njih je uloženo 79 milijuna kuna, u njima djeluju 42 poduzetnika, i to 38 posto u proizvodnji, a zapošljavaju 525 radnika. No, u tim zonama znatno je veći broj poduzetnika koji nisu aktivni, čak 65. PZ Prljevo sa sedam poduzetnika i 160 zaposlenih te PZ Drenovci s 9 poduzetnika i 58 radnika najaktivnije su. S druge strane, u 47 zona koje nisu u funkciji, za 24 nisu usvojene ni odluke o osnivanju, a razlog je u činjenici da lokalne samouprave nemaju zemljište u svom vlasništvu, dok je u 13 dosad investirano 26 milijuna kuna.

Dubrovačko-neretvanska
U 21 gradu i općini planirano je 78 zona, ali je u funkciji potkraj 2013. bilo tek njih devet (11,5%). Uloženo je u njih 28 milijuna kuna, u njima je zaposleno 907 radnika kod 51 poduzetnika, kojih 31 posto djeluje u proizvodnji. Manji je broj neaktivnih poduzetnika u zonama nego u drugim županijama, 11. Zona Čibača u Župi dubrovačkoj najjača je s 12 poduzetnika i 310 zaposlenih. Od 69 zona koje nisu stavljene u funkciju, u njih šest uloženo je pet milijuna kuna, dok u 63 nije ulagano, niti su donesene odluke o osnivanju.

Požeško-slavonska
Pokretanje zona počelo je deset gradova i općina, i to ukupno 30, od kojih je potkraj 2013. aktivno bilo njih devet (30%). U razvoj aktivnih zona uloženo je 67 milijuna kuna, u njima posluje 47 poduzetnika, i to 47 posto koji se bave proizvodnjom, a zapošljavaju 1147 radnika. Zona male privrede Pakrac najuspješnija je među ovim zonama s 12 poduzetnika i 354 zaposlena. Aktivnosti, pak, nema u 19 zona koje su pripremane, a u njih pet iz lokalnih je proračuna uloženo 17 milijuna kuna.

Brodsko-posavska
U 26 gradova i općina predvidjelo se osnivanje 52 poslovne zone, a do kraja 2013. u funkciji je bilo tek njih 10 (19%). Na njihovu je području poslovalo 49 poduzetnika, od čega u proizvodnji 31, a zapošljavali su 1262 radnika. Istodobno je pored njih u tim zonama bilo i 50 neaktivnih poduzetnika. U pokretanje 10 aktivnih zona uloženo je 72 milijuna kuna, dok je u 16 od 42 zone koje nisu stavljene u funkciju investirano 33 milijuna kuna. Najviše aktivnosti ima u Sjevernoj zoni u Gornjoj Vrbi, gdje je rade 22 poduzetnika i zapošljavaju 944 radnika.

Sisačko-moslavačka
U 19 gradova i općina planirano je 45 zona, a potkraj 2013. aktivne su bile 22 (49%). U razvoj tih zona uloženo je 119 milijuna kuna, a na njima djeluje 89 poduzetnika, od kojih 46 posto u proizvodnji, a imaju 1304 zaposlenih. Uz njih ove zone imaju i 67 tvrtki koje nisu aktivne. Najživlje je na području Komunalne zone u Sisku, koja ima 20 poduzetnika i 190 zaposlenih. Od 23 zone u kojima nema nikakvih aktivnosti inače je investirano proteklih godina u njih devet, ukupno 15 milijuna kuna.