Ulazak u Europsku uniju većina hrvatskih kompanija dočekuje spremno, točnije dobro prepoznaju što su sve prednosti koje će im se otvoriti u njihovu poslovanju, ali su itekako svjesne i negativnih aspekata koji su neminovni i nastupit će s 1. srpnjem.

Pokazali su to odgovori vodećih hrvatskih kompanija po različitim sektorima, od proizvodnih do uslužnih, u prigodnoj anketi koju je uoči konačnog ulaska Hrvatske u EU proveo Poslovni dnevnik. Postavili smo im tri pitanja, želeći saznati od njih prije svega koja je prva i najvažnija praktična promjena koja će se dogoditi u njihovom poslovanju nakon 1. srpnja. Drugo je pitanje vodećim tvrtkama bilo o njihovim namjerama nakon ulaska u EU, odnosno hoće li po ulasku širiti poslovanje na zajedničkom tržištu i na koje će se zemlje fokusirati, a treće pitanje koje smo im uputili bilo je što očekuju da će uslijediti s njihovim troškovima poslovanja nakon 1. srpnja, hoće li oni porasti ili će pojeftiniti.

Odgovori koje su nam poslali iz velikih hrvatskih kompanija više su nego zanimljivi, a ohrabuje posebno njihov optimističan pristup koji dominira kod svih, uključujući i one kod kojih bi očekivali manje pozitivnih riječi. Ipak, odgovore nije jednostavno svesti pod isti nazivnik, budući da pripremljenost i moguće promjene bitno ovise o sektoru. Neki otvoreno priznaju da im ne slijede krupne promjene, no za pojedine, posebno u prerađivačko-prehrambenoj industriji, to se i ne može reći. Gubitak dosadašnjih tržišta zemalja Cefte najveći je udarac koji će se trebati ublažiti i nadomjestiti, a iz aktualnih razmišljanja može se zaključiti da su tvrtke spremne za novi izazov. Koliko su, međutim, dobro procijenile pluseve i minuse koji im slijede s punopravnim članstvom u europskoj obitelji, vrlo brzo će se prepoznati iz njihovih rezultata. Većina velikih igrača s hrvatske poslovne scene razmišljala je i pripremala se za nove odnose koji će uslijediti s ulaskom u EU.

U nekim će segmentima troškovi biti povoljniji, a poslovanje pojednostavljeno. Očekuju to primjerice u farmaceutskoj kući Jadran Galenski laboratorij, iz kojeg poručuju kako će "neke aktivnosti usklađivanja nositi jednokratne troškove kao što je usklađivanje sa zahtjevima regulative". No dugoročno gledajući, u JGL-u zaključuju da će im poslovanje na jedinstvenom tržištu od danas biti "brže, lakše i optimalnije". Najveći oprez iskazuju proizvođači iz prehrabmenog sektora. Varaždinska Vindija godinama je resurse usmjeravala u prilagodbu za članstvo u EU. Cilj im je, kažu, bio na vrijeme se osigurati od eventualnih gubitka na regionalnoj razini, uzrokovanih poništenjem ugovora Cefte. Ističu kako posjeduju EU izvozne brojeve, a fokusirat će se i u narednom razdoblju na dodatno širenje prisutnost na tržištima EU. U Krašu, pak, promjene ne očekuju u operativnom poslovanju, nego više u prilagodbi pravilima poslovanja na jedinstvenom tržištu. Promjena će, ističu, biti naglašena kod izvoza u pojedine članice Cefte na kojima su značajno prisutni sa svojim proizvodima. Atlantic Grupa ističe kao promjenu mogućnost da njihovi proizvodi nose oznaku "made in EU".

Jedna od rijetkih koja se ne plaši gubitka tržišta Cefte, a značajno je prisutna tamo je Zagrebačka pivovara. "Glavne sirovine kupujemo lokalno tako da će eventualne promjene ovisiti o kretanjima cijena na domaćem tržištu" poručuju iz ZP-a.  U Ini promjene ne očekuju, jer su, kažu, značajan dio aktivnosti već uskladili s EU, a sličnu poruku šalju i iz Agrokora. "Neće nam se događati velika promjena u poslovanju, a određeni troškovi poslovanja s članicama EU će pojeftiniti", kratko odgovaraju. Velika očekivanja od ulaska imaju u kompanijama iz turističkog sektora. Iz Valamara tako poručuju da će ne samo poboljšati imidž i skratiti put, nego očekuju i pozitivne efekte na trošak poslovanja. U Vipnetu najvidljivijim promjenama u kontekstu EU izdvajaju usklađivanje cijena roaming usluga, što su, ističu, implementirali i prije ulaska. Pliva prednjači među kompanijama koje su više nego spremne za EU i samim tim događajem ne očekuju nikakve promjene. A glavna novina u njihovu poslovanju je "da će kroz završetak investicija koje su u tijeku u Zagrebu proizvoditi po jednu tabletu za svakog stanovnika Zemlje".

Kraš

Povećanje izvoza
"Kraš u ovom trenutku na tržište EU plasira blizu 25 posto svog ukupnog izvoza. Osim na tržišta Slovenije, Češke i  Slovačke  na kojima poslujemo putem vlastitih podružnica, planiramo povećanje izvoza na tržišta Njemačke, V. Britanije na kojima smo također prisutni, te na tržišta skandinavskih i ostalih zemlja EU", kaže Damir Bulić, predsjednik Uprave Kraša.

Bruketa&Žinić

Slijedi preslagivanje gospodarstva
"1. srpnja neće se dogoditi ništa. Ipak, očekujemo preslagivanje hrvatskog gospodarstva uslijed novih okolnosti gdje će domaće tržište prepalaviti jeftiniji generički proizvodi i gdje će hrvatske kompanije potražiti niše na europskom tržištu kojima će prilagoditi svoju ponudu kako bi nadoknadile gubitke sa tržišta Cefte. To će sigurno utjecati i na nas, nadam se pozitivno jer će u tim nišama trebati izgraditi svoje brendove i prilagoditi komunikaciju", kaže Davor Bruketa suosnivač Agencije B&Ž.

Vindija

Važna je pozicija domaćeg proizvoda na EU tržištu
U otežanim uvjetima poslovanja koji slijede od presudne važnosti je što bolje pozicioniranje domaćih proizvoda na tržištima EU i što bolja zaštita proizvoda na dosadašnjim tržištima, u čemu Vlada i gospodarstvenici moraju zajednički djelovati. Zaštita pokretača domaćeg gospodarstva spada u najviše prioritete svih zemalja EU, a u skladu s europskom praksom i Hrvatska se treba zalagati za što bolje uvjete plasmana autentičnih i kvalitetnih hrvatskih proizvoda na tržištu EU. Nadamo se i da će pregovori EK s članicama Cefte ipak osigurati povoljne uvjete i očuvati stabilnost jedne od rijetkih domaćih grana gospodarstva koja je nastavila uspješno poslovati i u vrijeme recesije.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

JGL

Dobiva se dodatna samostalnost
"Ulaskom u EU-obitelj JGL postaje potpuno samostalan u proizvodnom procesu, točnije u zadnjoj fazi – puštanju lijeka u promet, koju smo dosad mogli ostvarivati isključivo uz partnere. Imat ćemo i mogućnost registracije centraliziranih i decentraliziranih postupaka, a važno je izdvojiti i značajne uštede u distribuciji lijekova zbog nepotrebnog posjedovanja konsignacijskih skladišta. S direktnim distribucijama već JGL posluje u Njemačkoj, Portugalu, Britaniji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj, a na tržištima ostalih članica ostvaruje indirektnu prisutnost uz partnere, putem ugovorne proizvodnje. Od 1992. imamo tvrtku kćer u Sloveniji, pa smo proces prilagodbe već prošli", kaže Dunja Siuc Valković, direktorica razvoja JLG-a.