Hrvatska ima gotovo petsto tvrtki koje izvoze softver i IT usluge i one godišnje u inozemstvu naprave poslova za milijardu kuna, tvrdi agencija IDC Adriatics u analizi hrvatske ICT industrije unatrag deset godina. Taj je izvoz od 2003. do 2009. rastao po prosječnoj stopi od 13,4 posto i ako nastavi tim tempom do 2015. godine, premašit će dvije milijarde kuna.

Novi kontakti
U Udruzi nezavisnih softverskih izvoznika CISEx-u, prvoj granskoj udruzi kojoj je cilj rast domaćih IT tvrtki generirati kroz inozemne poslove, tvrde da je potencijal iznimno velik. Nedavno su potpisali sporazum o suradnji s udrugom Hrvatski izvoznik, čiji predsjednik Darinko Bago ističe da postoji mnogo prostora za suradnju. “Oduševilo me što postoji CISEx. Hrvatski izvoznik je udruga koja pokriva sve segmente hrvatskoga gospodarstva, ali bi bilo dobro da određena područja koja su specifična imaju svoje granske udruge koje bi vodile skrb o njihovim problemima i plasmanima na strana tržišta”, kaže Bago. Dodaje da su oni kao udruga izvoznika iz svih sektora otvoreni prema CISEx-u i da će im staviti na raspolaganje svoju infrastrukturu. Između ostalog, kontakte na svim tržištima na kojima njihovi članovi posluju, uključit će ih u lobiranje kojem je cilj promicati hrvatski izvoz, kao i organizirati središnje godišnje okupljanje. Osim toga izvoznici omogućuju članovima CISEx-a pristup središnjoj bazi hrvatskih izvoznika kojoj je cilj tvrtkama pomoći u pronalaženju poslovnih partnera i gospodarskih savjetnika u diplomatsko-gospodarskim predstavništvima. Bago dodaje da ga posebno veseli što CISEx okuplja tvrtke koje proizvode takozvani paketni softver, odnosno softverske proizvode, a ne samo tvrtke koje pišu softver prema narudžbi, odnosno pružaju IT usluge. Luka Abrus, predsjednik softverskih izvoznika CISEx-a, kaže da im je cilj afirmirati domaću softversku industriju. CISEx ima 85 članova među kojima su tvrtke s po 40 do 50 zaposlenika.

Izvozni potencijal u ladicama
“Vjerujem da mnogo toga možemo naučiti od udruge Hrvatski izvoznik i njezinih članova te afirmirati domaću softversku industriju, a koliko vidimo u cijeloj regiji se mnogo govori o izvozu softvera”, kaže Abrus. Naglašava da je glavno tržište za domaće proizvođače softvera SAD. Tamo je već prisutno mnogo informatičkih tvrtki iz Hrvatske. SAD godišnje proguta gotovo polovicu vrijednosti svjetskoga softverskog tržišta i bilježi solidan rast. K tomu, ta je država najveći proizvođač softvera jer drži 70 posto ukupnoga svjetskog tržišta aplikacija. U posljednjih nekoliko godina znatno veće stope rasta bilježe softverska tržišta u Rusiji, Kini, Indiji, Brazilu i drugim brzorastućim državama. Unatoč krizi velik porast prodaje softvera zadržao se i na Bliskom istoku, dok u ovo krizno vrijeme solidan rast omogućuje čak i prodor na tržišta afričkih zemalja. Abrus kaže da su se u vezi sa softverskim izvozom u Europi, i to od zemalja s kojima se Hrvatska može uspoređivati, posebno profilirale baltičke države. Goran Radić, dopredsjednik udruge CISEx kaže da imaju zapažen porast novih članova. “Od početka godine ostvarili smo gotovo polovicu plana od barem 200 članica CISEx-a, koliko vjerujemo da u Hrvatskoj ima tvrtki koje u svojim ladicama drže softver koji bi mogle izvoziti”, pojašnjava Radić te dodaje da se CISEx zalaže za niz promjena u zakonodavstvu kojima bi se olakšao izvoz.

Neprecizne statistike
Dodaje da će se potruditi da se olakša izvoz, i to lakšom registracijom međunarodnih imena tvrtki s jedne strane i olakšicama za proizvođače softvera te ukidanjem obračuna PDV-a podizvođačima u izvoznim poslovnima softverskog razvoja s druge strane. Darinko Bago kaže da očekuje lagani rast ukupnoga hrvatskog izvoza i u ovoj i idućoj godini te da kriza na to ne bi trebala utjecati. Naglašava ipak da će to dosta ovisiti o situaciji na nekoliko ključnih izvoznih tržišta poput Italije. Prema Državnom zavodu za statistiku, u prvih devet mjeseci Hrvatska je povećala robni izvoz za tri posto, na 55 milijardi kuna, uz deficit od 36,9 milijardi kuna. Prema podacima udruge Hrvatski izvoznik, taj je rast lani iznosio 11,3 posto i predstavlja oporavak prema izvozu iz 2008., na 90,2 milijarde kuna. Bago i Abrus upozoravaju ipak da bi statistika u vezi s izvozom trebala biti mnogo preciznija. Kako je država u prethodnom razdoblju bila usmjerena na uvoz a ne izvoz, tako se u praćenju hrvatskog izvoza mogu pronaći znatna odstupanja u podacima. Primjerice, prema agenciji IDC Adriatics IT čini 1,4 posto ukupnoga hrvatskog izvoza. No iznos tog izvoza ne podudara se s podacima udruge Hrvatski izvoznik iako je trend o kojem govore identičan i predstavlja rast. Agencija IDC Adriatics navodi da je od 2003. do 2009. godine IT udvostručio svoj udio u ukupnom hrvatskom izvozu sa 0,7 na 1,4 posto, a ostvaruju ga 474 IT tvrtke. Iako se i nominalno domaći izvoz IT proizvoda i usluga u posljednjih desetak godina udvostručio, ipak je rastao manje nego u Finskoj u kojoj se povećao za 9,6 puta.

Važnost razmjene iskustava

Zajedno do izvoznih prilika
Za razliku od HGK-a i HUP-a, koji posjeduju granske IT udruge, udruga Hrvatskih nezavisnih proizvođača softvera CISEx usmjerena je samo na izvoz. Predsjednik CISEx-a Luka Abrus kaže da svojim članovima nudi seminare i radionice na kojima im prenose razna znanja o izvozu softvera te ih povezuju kako bi pronašli zajedničke interese. “Preko portala Exportboomers nudimo im mogućnost da se prezentiraju potencijalnim kupcima i razmjene dobru praksu”, kaže Abrus.

Potpore

Kako SAD jača softversku industriju?
Najveće softversko tržište na svijetu i ujedno najveći globalni proizvođač softvera SAD aktivno podupire i proaktivno regulira softversku industriju, navodi u analizi uspješnosti te njihove industrije američko sveučilište Stanford. U analizi se, primjerice, navodi da, iako je Japan uspješan u prodaji potrošačke elektronike, SAD predvodi u prodaji softvera jer su njegove softverske tvrtke izravno prisutne diljem svijeta. Navodi se da SAD dobro štiti svoju softversku industriju sprečavajući proizvođače računala da ih prodaju u paketu s preinstaliranim softverima i tako guše konkurenciju. Ističe se primjer antitrustovske akcije protiv IBM-a još prije 40 godina. Nadalje, SAD obilno financira temeljna istraživanja u IT-u te podupire poslovne anđele i fondove rizičnoga kapitala koji su ključni za pokretanje novih IT tvrtki. Velika se pozornost daje i borbi protiv piratstva. Konačno, biti autor uspješnog softvera stvar je prestiža, a poduzetnik koji ga je prepoznao lokalna je legenda poput Billa Gatesa.