Sunce i more ne mora biti rezervirano za uživanje i izležavanje na plaži. Aktivni odmor sve je češći odabir turista koji se žele maknuti od buke plaža punih kupača, a Dalmacija i dalmatinsko zaleđe nude im pregršt mogućnosti da istraže ono što je na prvi pogled skriveno.

Rijetke su regije koje se mogu podičiti tolikim prirodnim raznolikostima kao što je Splitsko-dalmatinska županija. Lanac planina, koji uključuje Biokovo, među najljepšima je na svijetu, a dah zaustavljaju morski plićaci i otvorena pučina, divlji brzaci i mirna korita rijeka, najljepši otoci Mediterana i sure hridi s endemskim vrstama usred pučine te duboka jezera i još neistraženo bogatstvo podzemnih spilja. Sve to daje nebrojene mogućnosti za istraživanje i aktivni odmor. Posljednjih petnaestak godina najpopularniji oblik aktivnog odmora u Dalmaciji svakako je rafting i kanjoning koji se organiziraju na području rijeke Cetine, od Trilja do Omiša.

Netaknuta priroda

Rafting na rijeci Cetini posebna je atrakcija za sve avanturiste. Tisućama godina rijeka je oblikovala kanjon stvarajući čudesne oblike u kamenu svog korita. A kristalno čista rijeka, ugodna za kupanje i danas pruža istinski doživljaj netaknute prirode. Litice visoke i do 180 metara, slapovi, jezera i podzemni tuneli samo su djelić ugođaja koji ovaj kraj pruža. Za spustiti se niz zapjenjenu rijeku nije potrebno biti profesionalac, potrebna je tek dobra volja i vještina. Uz stručno vodstvuo skipera koji govori na koji način treba veslati, ovakva pustolovina dugo se pamti. Oni koji ipak ne vole previše napetosti i adrenalina kojeg pružaju cetinski brzaci, mogu se odlučiti za nešto mirnije dijelove Cetine. Lagano veslanje u kajaku za dvije osobe, ili u kanuima za više ljudi, idealno je za diviti se slikovitim poljima kojima vijuga rijeka.

No, osim istraživanje Cetine, kajakom je moguće istražiti i brojne skrivene morske plaže i uvale pristupačne jedino morskim putem. Ipak, onima koji bi na moru željeli provesti nešto više vremena te istražiti i upoznati ljepote dalmatinskih otoka, odabir najčešće pada na jedrenje. Nautičari koji dolaze na jedrenje u splitski akvatorij zadovoljit će svoju radoznalost na razne načine. Zahvaljujući vremenskim uvjetima koji su vrlo često blizu idealnih, geografskom položaju otoka i obali za koju kažu da je najljepša i najzanimljivija na Mediteranu, srednja Dalmacija idealna je za jedrenje. Jedrenje je najbolje započeti u srcu Dalmacije – u gradu Splitu u kojem je uvijek vrijedno podsjetiti se na bogatu kulturnu baštinu i naslijeđe kojim ovaj grad obiluje.

Dizanjem sidra u splitskoj marini, jedriličare vjetar često odnese do Šolte, Drvenika, Čiova, Brača ili pak Hvara. Iz bračke marine Milna, svakako vrijedi istražiti neke od prirodnih fenomena otoka, poput Zlatnog rata, najpoznatije plaže u Hrvatskoj te Vidove gore. Proglašena značajnim krajobrazom 1973., Vidova se gora prostire na gotovo dvije tisuće hektara, a najviši je vrh otoka Brača i svih jadranskih otoka. Popularno odredište je i Marina Palmižana. Smještena na Paklenim otocima nasuprot Hvara, skrivena u jednoj od najsigurnijih jadranskih uvala, na otoku bez automobila, Palmižana je idealno utočište svima koji žele pobjeći od gradskog života. No, često oku nevidljivo nalazi se ispod površine mora, a smatra se da čovjek zna manje o morskim dubinama nego o Svemiru.

Svijet tišine pod morem

Ronjenje u akvatoriju srednje Dalmacije omogućuje otkrivanja malog, ali izuzetno atraktivnog dijela “svijeta tišine”. Razvojem tehnologije i popularizacijom ovog sporta, sve široj skupini ljudi omogućeno je ovo prekrasno iskustvo ronjenjem na dah ili ronjenjem s bocama. Dalmatinsko podmorje krije brojne tajne od olupina starih brodova do prekrasnog podmorskog krajolika, jedinstvenog doživljaja Modre špilje pod morem, a oni malo sretniji mogu se pod morem susresti s dupinima. Kristalno čisto more srednje Dalmacije obiluje prekrasnim ronilačkim odredištima te raznolikošću flore i faune koja će sigurno oduševiti svakoga. Ponuda aktivnog odmora srednje Dalmacije uključuje i jahanje. U Sinju, Splitu i Trilju postoje konjušnice i konjički klubovi koji organiziraju škole jahanja za početnike, a profesionalcima pružaju mogućnost rekreativnog jahanja. Konjogojstvo u Cetinskoj krajini ima tristogodišnju tradiciju, a naslanja se na jedinstven konjički turnir, Sinjsku alku. Alka se od 1715. održava u Sinju kao spomen na junačku pobjedu stanovništva nad turskom vojskom. To časno viteško nadmetanje alkara koji u stoljetnim odorama, na konjima, u trku gađaju cilj – alku, tretirano je kao pokretni spomenik kulture. Alkari i konji cijelu se godinu pripremaju za taj spektakl koji se pred desetak tisuća gledatelja održava svake godine u drugom tjednu kolovoza.