Postizborno kadroviranje u niz je slučajeva za Kukuriku koaliciju već ispalo kompromitirajuće. Bez toga nije prošao ni posljednji paket rošada na vodećim mjestima državnih institucija i poduzeća u kojemu je, među ostalim, obavljena ‘leteća izmjena’ u Upravnom odboru Fonda hrvatskih branitelja. Za razliku od primjera u kojima se problematizirao ključ odabira i kompetentnost novoizabranih ljudi, u slučaju Braniteljskog fonda sporna je i sama zakonitost tog poteza.

Problem su, naime, smjene odnosno Vladina imenovanja u dijelu članova UO-a koji u njemu predstavljaju braniteljsku populaciju. Jedan od njih, Petar Lovrić, najavljuje da će ta četvorka od Sabora i odgovarajućih saborskih odbora tražiti očitovanje i inzistirati na ništavnosti Vladine odluke, a istodobno se spremaju sami podnijeti ostavke potcrtavajući tako principijelnost svog bunta. “Osim što je protivno postojećim pravilima i što je politički nekorektno, takvi potezi i odluke mogu biti rizični i s aspekta članova fonda odnosno tržišta kapitala”, kaže Lovrić. Mogući sukob na relaciji između nadležnog ministra Predraga Freda Matića (koji je po funkciji i novi predsjednik UO FHB-a) i braniteljskih udruga mogao bi rezultirati blokiranjem rada UO-a Braniteljskog fonda u kojemu je još uvijek 40-ak posto ukupnog broja izvornih članova. Uz to, uoči usvajanja godišnjeg izvješća i odlučivanja o raspodjeli dobiti nepotrebno bi se mogao izazvati i poremećaj u prenošenju sredstava fondu za stipendiranje i zakladi za pomoć braniteljima koje se financiraju iz trećine dobiti FHB-a.

Vlada je, podsjetimo, na prošlotjednoj sjednici razriješila svih sedam članova Upravnog odbora fonda. Prema Zakonu o FHB-u, Vlada imenuje i razrješava Upravni odbor, no uz ključ odabira triju predstavnika države taj zakon za izbor četiriju predstavnika branitelja predviđa sporazum registriranih Udruga branitelja iz Domovinskog rata. Temeljem međusobnog sporazuma 30-ak braniteljskih udruga 2009. godine za članove su Upravnog odbora u četverogodišnjem mandatu, do 2013., uz Lovrića imenovani i Krunoslav Samošćanec, Lucija Kober i Svemir Vrsaljko. Je li posrijedi previd ministra Matića, je li on slučajan te hoće li se potvrditi nezakonitost Vladina kadroviranja u slučaju Braniteljskog fonda, očito će trebati pričekati riječ pravnih stručnjaka.

Što se tiče samog poslovanja Fonda hrvatskih branitelja, pak, revizori će svoje reći već ovih dana, a do kraja ovog mjeseca Erste Invest, društvo koje upravlja tim fondom, trebalo bi pripremiti i takozvani Informativni prospekt koji se uobičajeno podastire Upravnom odboru fonda.Sudeći prema polugodišnjim podacima, prema kojima je do sredine prošle godine bilo iskupljeno gotovo 59 posto udjela, lako je pretpostaviti da je i uz spori tempo izlazaka iz Fonda na kraju godine u njemu preostalo nepunih 40 posto udjela. S obzirom na višegodišnje postepene isplate, kao i na činjenicu da je paket dionica Hrvatskog telekoma u Fondu dosad ostao netaknut, glavninu imovine FHB-a ili oko 93 posto čine upravo dionice HT-a.

Kako je ta kompanija lani isplatila manju dobit nego godinu prije, a i kamatne stope na dužničke instrumente i depozite u koje fond plasira ostatak imovine, dobit Fonda za 2011. (tijekom koje su i iskupi udjela utjecali na imovinu tj. veličinu fonda) zasigurno će biti manja nego godinu prije. Uoči revizorske potvrde, procjena je da će dobit biti na razini 130 milijuna kuna. Imajući u vidu formulu raspodjele po trećinama (jedna stipendijskom fondu i zakladi, druga udjelničarima i treća kao zadržana dobit Fonda), ove bi godine (i) za dividende trebalo ići oko 43 milijuna kuna.

Ovaj članak objavljen je u tiskanom izdanju Poslovnog dnevnika, pretplatite se!