Nerazumno je čak 40,1 posto smanjivanja ukupnoga ovogodišnjeg proračuna prevaliti isključivo na poljoprivredu, ističe Dinko Burić, saborski zastupnik Hrvatskog demokratskog saveza Slavonije i Baranje (HDSSB) i tvrdi da se pravičnijom raspodjelom kod svih korisnika, a da se nikome ne učini nepopravljiva šteta, za poljoprivredu može naći još 1,35 milijardi kuna.

Upravo taj iznos HDSSB je uvrstio u četiri svoja amandmana očekujući da će dobiti potporu zastupnika u Saboru 24. veljače za kada je najavljeno glasovanje o usvajanju proračuna za 2012. Do spomenutog iznosa, pojašnjava, došli su na način da su na oko 80 stavki, od ureda predsjednika države preko ministarstava do službi u Saboru, neznatno i ravnomjerno smanjili iznose koje je radeći proračun predvidjela Kukuriku koalicija. Ocjenjuje da poljoprivredna politika kako su je provodile dvije prethodne ali i aktualna Vlada, s obzirom na dosadašnji rasplet zbivanja (rezanje proračuna i prosvjede farmera) uopće nije zaštitila nacionalne interese i uskladila ih sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije što će uzrokovati goleme negativne posljedice uz gašenje mnogih obiteljskih gospodarstava. “Poljoprivredna politika koju su kreirale sve naše Vlade i ona europska razlikuju se k’o nebo i zemlja, nemaju dodirnih točaka,” uvjeren je Burić.

Milijardu kuna HDSSB bi, po riječima Burića, namijenio za poticanje primarne poljoprivredne proizvodnje dok bi 200 milijuna kuna usmjerio prehrambenoj industriji, bilo za investicije ili jačanje konkurentnosti. Ne želi, ističe, da ga itko pogrešno shvati no, žalosti činjenica da Dukat i Vindija godinama svakodnevno mnoge cisterne mlijeka odvoze na preradu u Zagreb i Varaždin, a onda natrag šalju gotove proizvode. Time poskupljuju proizvodnju, kaže i dodaje – Zar nije logično da u Osječko-baranjskoj županiji koja je najveći proizvođač sirovoga mlijeka postoji i velika mljekara, dvoji Burić. Sa 100 milijuna kuna, predlaže amandmanom HDSSB, trebalo bi osnovati fond iz kojega bi se logistički podržali investitori koji sami nisu financijski sposobni, a voljni su povećati proizvodnju na svojim gospodarstvima pa stoga pokušavaju povući nepovratna sredstva iz europskih fondova. Prilagodba domaće poljoprivrede standardima Europske unije daleko je od zadovoljavajućega rješenja, a do pristupanja je ostalo premalo vremena, upozorava i naglašava da na projektima koji će pomoći prilagodbi treba ubrzano raditi. Preostalih 50 milijuna kuna, iznosi Burić, namijenili su sufinanciranju kamata za skupe investicijske kredite.Osječko-baranjska županija, navodi, svojedobno je prva krenula s tom inicijativom koju je potom prihvatilo i Ministarstvo poljoprivrede. S obje adrese poljoprivrednicima koji su uzimali kredite radi ulaganja u poljoprivredu zajednički su sufinancirali kamate sa dva posto. “Projekt je imao iznimno pozitivan odjek, nažalost neopravdano je prekinut odlukom Ministarstva,” opominje Burić.

Stranka kojoj pripada, iznosi, zalaže se da Vlada što prije uredbom legalizira sve gospodarske objekte u poljoprivredi, a za vikendice i stambeno-poslovne kvadrate naplati takse i poreze. Tko nema legaliziran objekt nakon pristupanja u EU ne može iz zajedničke blagajne tražiti sredstva za investiranje u razvoj i konkurentnost. “Iz današnje situacije vrlo je izgledno da ćemo, radi neprovediva i skupa zakona o legalizaciji, u blagajnu EU za poljoprivredu niz godina uplaćivati više novca nego što ćemo moći natrag povući za svoje projekte,” opominje Burić.