Većina hrvatskih news portala neovlašteno koristi tuđi sadržaj

Autor: Saša Paparella , 23. lipanj 2015. u 22:01
Siniša Hančić, voditelj projekta zaštite autorskih prava u Styriji/Borna Filić/PIXSELL

Veliki izdavači koji plaćaju stotine autora i ulažu u tehnologiju teško mogu konkurirati portalima koji nemaju niti jednog zaposlenika.

Siniša Hančić, koji u Styriji vodi  projekt zaštite autorskih prava, na nedavnoj je panel-diskusiji Novi izazovi digitalnog doba prozvao brojne news portale koji se neovlašteno koriste tuđim sadržajem.

Što pokazuje vaša analiza rada 200 hrvatskih news portala- koliko njih samostalno stvara sadržaj?
To su zapravo saznanja prikupljena tijekom istraživanja medijskog tržišta RH u zadnje tri i pol godine, a sve to kako bi zaštitili autorska prava sadržaja koji stvaraju naši autori i distribuiraju naši nakladnici ili servisi. Osim nekoliko najvećih portala iza kojih stoje velike medijske kuće i multinacionalke, ostali news portali uglavnom žive od neovlaštenog korištenja tuđeg sadržaja. Nakladnici poput Styrije ulažu ogromna sredstva u proizvodnju sadržaja, surađuju sa stotinama autora i plaćaju ih redovito, u tehnologiju se ulažu milijuni kuna i stoga je nužno zaštititi intelektualno vlasništvo. Neki se portali smatraju relevantnim izvorom informacija u nas, a nemaju niti jednog zaposlenog i u proizvodnju sadržaja nisu uložili niti kune. Brojni 'free rideri' koji prenose naš sadržaj bez suglasnosti autora i nositelja prava, nakladnika, te plaćanja primjerenih naknada za korištenje sadržaja, ugrožavaju i nas i naše autore. 

U koliko ste se slučajeva obraćali onima koji uzimaju Styrijin sadržaj?  
Satima bi mogli nabrajati počinjene povrede prava naših autora i nakladnika. Nadziremo brojne news portale i u određenom trenutku počiniteljima šaljemo opomene i pozive na prestanak povreda autorskog prava, a nekima i zahtjeve za naknadu počinjene štete. Neki odmah uklone sadržaj na kojem nemaju uređene autorsko-pravne odnose, drugi se ispričaju i plate naknade za neovlašteno korištenje i povrede prava, neki postanu naši korisnici i pretplatnici na sadržaj, a dio potpuno ignorira naše zahtjeve. Takve preuzimaju naši pravni zastupnici i procesuiraju nadležni sudovi. 

Koliko news portala postoji u RH, a koliko ih je upisano u Knjigu pružatelja elektroničkih publikacija Agencije za elektroničke medije? 
Danas u toj knjizi pružatelja imate 171 upisan medij, a u Hrvatskoj postoji oko 250 news portala, što ukazuje na nered na tržištu – prvi djeluju zakonito, a ostatak je u svojevrsnoj ilegali. Doduše postoje preporuke Reportera bez granica i OSCE-a da "zahtjevi državne vlasti za registracijom internetskih stranica nisu prihvatljivi, jer na internetu mora postojati slobodna razmjena informacija, ideja i mišljenja, a je li sadržaj na internetskoj stranici legalan ili nije može odlučiti samo sudac", za koje smatram da su preliberalne za neuređeno internetsko okruženje poput ovog našeg. Sudovanje za baš svaku očiglednu i nepobitnu povredu autorskih prava je besmisleno prizna li povrede sam prekršitelj. Česti su portali bez impressuma, bez izdavača, nepoznatog vlasnika domene, sa serverima u Houstonu u Texasu – zaštititi svoj sadržaj od takvih gotovo je nemoguće čak i uz pomoć Odjela za visokotehnološki kriminalitet MUP-a RH. Postoje brojne povrede koje nisu namjerne, ali su za ozbiljan medij nedopustive. Izgovori činitelja povreda prava često su tragikomični, primjerice "nismo ništa ukrali, skinuli smo s Googlea" ili "potpisao sam vas, što hoćete?".

Koliko nakladnici u RH godišnje gube zbog takve pljačke? 
Za takvu računicu nema dovoljno relevantnih podataka, a s druge nema niti pretjeranog interesa nadležnih institucija da se stanje uredi. U materijalnom svijetu naš život i rad uređeni su bezbrojnim zakonima i pravilnicima, no virtualni svijet je bez ikakva ozbiljna uređenja i nadzora. Zato su globalno izostali i očekivani prihodi medija s interneta. Jedan veliki hrvatski portal dvije godine bio  pod nadzorom britanske Nacionalne udruge novinskih agencija (NAPA) radi učestalih povreda autorskih prava njihovih članica i ignoriranja opomena. Odštetni zahtjev je bio pola milijuna funti! Nagodili su se, portal je platio naknadu od 50.000 eura, uzeli su njihov informativni servis te su se obvezali da će za svaku narednu povredu prava platiti kaznu od 20.000 eura. Nema besplatnog sadržaja. Internetski prostor je pod nadzorom i neprestano se indeksira, a povrede prava bilježe. Kad tad kradljivcima će netko pokucati na vrata. Nažalost, odštetne naknade za povrede autorskih prava u našem su pravnom sustavu znatno niže od onih u anglosaksonskom, pa djeluju stimulirajuće. Zato su štete od neovlaštenog korištenja sadržaja svake godine na našem tržištu enormne, iako su povrede autorskog i srodnih prava i kaznena djela.

Medijski predatori

Javno ste prozivali "medijske predatore koji uzimaju ne samo sadržaj već i vizualni identitet"? 

Sve je veći broj raznih tih news – agregatora, koji bez ijednog zaposlenog i bez uložene kune u stvaranje ili kupnju medijskog sadržaja, grabbingom, linkingom, iframingom i sličnim tehnološkim smicalicama neovlašteno preuzimaju sadržaj s naših portala, bez ikakve šanse da to spriječimo. Otuđuju nam ne samo sadržaj, već kompletne portale, od imena, žiga, vizualnog identiteta, dizajna te kompletnog sadržaja, sve kroz vlastitu domenu. Mnogi IT, pa čak i pravni stručnjaci reći će kako je to normalno i legalno, što je posve pogrešno.

Komentirajte prvi

New Report

Close