Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Umjesto milijardi i radnih mjesta, GDPR sveden na dvojbu jesmo li u komunizmu

U Hrvatskoj se upravo vodi javna rasprava o zakonu o primjeni GDPR-a i glavna tema nije novac i radna mjesta već jesmo li izašli iz komunizma ili nismo, tj vrijede li GDPR kazne samo za privatne ili i za državne tvrtke, dok rasprave o gospodarskim potencijalima primjene GDPR-a nema.

Njemačka je prva država u Europskoj Uniji koja je prilagodila svoje zakonodavstvo GDPR regulativi. Učinila je to još sredinom prošle godine, a njen zakon o primjeni GDPR-a stupit će na snagu 25. svibnja ove godine. Njemačka je, istina, ekstreman primjer. Ta je država zbog straha od ponavljanja nacizma, privatnost zaštitila bolje od ijedne države u Europi.

Danas kad tehnologija omogućuje jeftino masovno prisluškivanje, kako kroz skupljanje podataka preko interneta tako i na druge načine, Njemačka je otkrila da joj je takav zakonski okvir snažna poluga u zaštiti tržišnog natjecanja i otvaranja poslovnih prilika. Još prije pet godina Njemačka je od Googlea počela tražiti da čisti "auto-complete" opciju u traci svog pretraživača. Tada je jedan lokalni biznismen otkrio da kada gugla svoje ime, ta tražilica nudi asocijacije "prijevara" i "scijentologija".

Ekonomska pitanja 
Za razliku od hrvatskog pravosuđa, u kojem bi ovakav spor bio znanstvena fantastika, u Njemačkoj je poduzetnik pobijedio. Google je to, dakako, to smatrao razočaravajućom presudom, ali ju je bio prisiljen provesti.  Lani je njemački pandan AZTN-a zvan Bundeskartellamt prozvao Facebook kvazi-monopolom, koji zbog svoje tržišno dominantne pozicije na tržištu društvenih mreža u Njemačkoj, od korisnika agresivno prikuplja sve moguće podatke koje može skupiti.

Za to koristi svoj API te tako integrira informacije koje korisnici ostavljaju na WhatsAppu, Instagramu, ali i svakoj usluzi na koju se spajaju sa svojim Facebook loginom. Konačna odluka u ovom slučaju očekuje se ovog ljeta. Prije dva tjedna Deutsche Bank objavio je procjenu da bi Google zbog primjene GDPR-a mogao ostati bez dva posto ukupnih prihoda. Ta se procjena nije temeljila na potencijalnim kaznama, jer GDPR predviđa kazne do 4 posto godišnjih prihoda ili najviše 20 milijuna eura po pojedinačnom slučaju, već na nužnoj, suštinskoj promjeni načina dosadašnjeg poslovanja.

Google i njegovo poslovanje teško je pojmiti iz pozicije tradicionalnih ekonomija poput naše u Hrvatskoj, a glavni je razlog taj što je riječ o kompaniji koja radi po paradigmi informacijske ekonomije. Upravo onoj ekonomiji u koju bi se hrvatsko gospodarstvo u nadolazećoj 4. industrijskoj revoluciji tek trebalo digitalno transformirati.

Povijesna dvojba 
Ukratko, Hrvatska je sa Zemlje, a Google je s Marsa. A ako se pitate zašto u takvu tvrdnju mogu biti potpuno siguran, odgovor je jednostavan. Da sutra nestane Hrvatska, Google bi postojao i dalje. No, da nestane Google, hrvatski turizam izgubio bi svoj ključni promotivni kanal. Ne mora Hrvatska ni nestati, dovoljno je samo da Google zabrani tu riječ na svojoj tražilici onako kako se sad prijeti da će zabraniti oglašavanje kriptovaluta. Ali kako se može vidjeti na primjeru Njemačke, ta je država mnogo bliža Marsu nego Zemlji. Za razliku od ključnih aktera u Hrvatskoj, tamo to dobro razumiju. Jasno im je da su podaci novo zlato i da to zlato čak i tamo kontroliraju Google i Facebook.

Google prema procjeni Deutsche Banka samo iz Europe vuče 33 posto ukupnih prihoda. Vuče prihode i iz Hrvatske, kako od monopola na tržištu online oglašavanja tako i od svakog korisnika kojem skenira sadržaj mailova u Gmailu.  Na Facebooku su u Hrvatskoj i mlađi od 13 godina čime je ta kompanija u povlaštenom položaju, jer niti jedna druga tvrtka u Hrvatskoj ne smije skupljati podatke o maloljetnicima bez izričite dozvole roditelja itd. Sve su to razlozi zašto se Facebook i Google vrlo ozbiljno bave prilagodbom GDPR-u i zašto će vas uskoro početi moljakati za svakojaka dopuštenja. S druge strane, u Hrvatskoj se upravo vodi javna rasprava o zakonu o primjeni GDPR-a i glavna tema nisu novci i radna mjesta već jesmo li izašli iz komunizma ili nismo, odnosno vrijede li GDPR kazne samo za privatne ili vrijede i za državne tvrtke?!

Rasprava o tome koji su gospodarski potencijali primjene GDPR-a potpuno su izostali. Može li uvođenje GDPR-a otvoriti neka nova radna mjesta ili pak istisnuti s pojedinih tržišta Google i Facebook. Ali kako i ne bi takva pitanja izostala kad se GDPR-om bavi Ministarstvo uprave, a ne Ministarstvo gospodarstva. U Njemačkoj, primjerice, na tome rade oboje. Ako zbog ničeg drugog onda zato što GDPR nije napad na način vladanja lokalne političke elite već jedan od glavnih alata stvaranja jedinstvenog digitalnog tržišta u Uniji.

Vrte milijarde 
Facebook i Google vrte milijarde, ali ovdje u Hrvatskoj to ne vidimo. To je i logično. Da bismo vidjeli površinu Marsa ipak nam treba teleskop. I, dakako, dovoljno znanja astronomije da znamo u kojem smjeru da ga potražimo. Iz paradigme minulih vremena to je teško, čak i nemoguće.

Komentari (2)
  • Kirin
    Kirin 17:10 17.3.2018.

    Izvrstan članak!

  • Vortac
    Vortac 12:27 17.3.2018.

    Kvalitetan članak i zaokruženo razmišljanje iz kojeg se može dosta naučiti. Autoru preporučam da se okuša na Steemitu (društvenoj mreži i blog platformi baziranoj na kriptovaluti STEEM) gdje će njegovi tekstovi privući daleko više pažnje i prihoda nego ovdje.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!