Tonino Picula

Tonino Picula

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu

U TTIP-u vidim šansu za hrvatske male i srednje poduzetnike

Uz carine i ostale namete, malim i srednjim poduzetnicima poteškoće predstavljaju i tehničke dozvole za pristup američkom tržištu, zato bi im uklanjanje takvih prepreka između EU i SAD-a moglo znatno pomoći.

Tijekom nedavnog radnog posjeta SAD-u velik dio vremena proveo sam raspravljajući o temi koja je od iznimnog značaja za EU i SAD, pa tako i Hrvatsku, temi koja je nerijetko predmet rasprava i izvor dilema - Partnerstvu za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP).

Tom prigodom imao sam se priliku susresti s veleposlanikom EU u SAD-u, Davidom O'Sullivanom, američkim predstavnikom za trgovinu, Michaelom Fromanom, i sudjelovati na konferenciji o demokratskoj dimenziji i ulozi Europskog parlamenta kao preduvjetu za uspjeh TTIP-a. Iako formalnu potvrdu TTIP mora dobiti u Europskom parlamentu (EP) i Kongresu, legitimitet TTIP-u mogu dati jedino građani. Upravo pridobivanje podrške građana vidim jednim od najvažnijih izazova. Pozdravljam stoga odluku Europske komisije (EK), kao službenog pregovarača, da objavi stajališta, započne konzultacije o spornim pitanjima i o nastavku procesa pravovremeno informira javnost.

Smatram da je ovo tema o kojoj i hrvatske institucije i predstavnici moraju početi aktivnije komunicirati kako bi građani mogli donijeti informiranu prosudbu o procesu pregovora koji je već uznapredovao i sporazumu koji će, ukoliko se usvoji, uvelike utjecati na njihovu svakodnevnicu. Na nama je da predstavimo činjenice, bez uljepšavanja i interpretiranja, kako bi olakšali građanima donošenje te odluke. Upravo to ću pokušati učiniti u tekstu koji slijedi.

Jamstva Europske komisije
U potpunosti razumijem oprez građana koji su izrazili svoju zbrinutost TTIP-om, no, ne razumijem predstavnike koji ne argumentiraju i cijeli sporazum u startu odbacuju. Mislim da takvim pristupom u Europi samo radimo uslugu američkim partnerima. Nerealno je očekivati da trgovinski sporazumi mogu u potpunosti zadovoljiti očekivanja samo jedne od pregovaračkih strana, jednostrana nametanja pozicija ne bi ni mogli nazvati sporazumom. Ukoliko želimo potpisati TTIP onda moramo prihvatiti činjenicu da ćemo oko nekih pitanja morati pregovarati. EP već je u slučaju ACTA-e pokazao kako je spreman odbaciti sporazume koje ne smatra adekvatnima te sam siguran kako će i sada imati ulogu "čuvara" pregovora.

Područje u kojem EU nikako ne smije pristati na kompromise su prehrambeni standardi. Kvaliteta i raznolikost prehrambenih proizvoda u Europi su vrijednost koju pod nikakvim uvjetima ne smijemo ugroziti. Potrošači imaju pravo biti potpuno informirani o sadržaju i podrijetlu hrane koje konzumiraju. EU je odradila veliki posao kako bi postigla relativno visoku razinu zaštite za svoje potrošače i od tih standarda ne smijemo odustati. EK je u više navrata dala jamstva da nikako neće pristati na smanjenje standarda. U prilog tome ide i nedavno usvajanje odredbe prema kojoj će zemlje članice EU imati mogućnost zabrane uzgoja GMO-a na svom teritoriju. U TTIP-u prije svega vidim šansu za europske, pa tako i hrvatske, male i srednje poduzetnike koji su dosad često bili nekonkurentni većim proizvođačima zbog carina i ostalih nameta koje su morali plaćati.

Dodatne poteškoće s kojim se suočavaju su i tehničke dozvole koje trebaju ishoditi kako bi uopće imali pristup američkom tržištu. Sve to značajno je ograničavalo hrvatski izvozni potencijal obzirom da je hrvatsko gospodarstvo u najvećoj mjeri strukturirano od malih i srednjih poduzetnika koji bi usklađivanjem tehničkog zakonodavstva EU i SAD-a mogli prosperirati. Apsolutnim prioritetom smatram i uvođenje Otvorene liste za nove proizvode s oznakom zemljopisnog podrijetla na koju bi se i hrvatski proizvodi, čije su podrijetlo i kvaliteta neupitni, mogli uključiti. Osobno i dalje smatram i ne propuštam priliku naglasiti u susretima s predstavnicima europskih i američkih istitucija, kako preduvjet slobodnom kretanju roba i usluga mora biti slobodno kretanje građana, što nije slučaj za Hrvatsku i još četiri zemlje članice.

Ohrabruju najave pregovora o uvođenju posebnog bezviznog režima za pružatelje usluga u uslužnim djelatnostima, no, EK mora i dalje nastaviti inzistirati na potpunom viznom reciprocitetu za sve građane EU. Washington je, s druge strane, zabrinut oko viših socijalnih i radnih standarda u Europi i njihovog utjecaja na američko gospodarstvo ukoliko se isti prenesu u TTIP. Zabrinjavaju ih i pitanja javne nabave, regulatorni standardi, pristup njihovih poljoprivrednih proizvoda tržištu EU, transparentnost procesa, ekonomska situacija u Europi, a posebno osjetljivo je pitanje odredbi o rješavanju sporova između ulagača i države (ISDS).

Države i zaštita ulaganja
Upravo je ISDS mehanizam pitanje protiv kojeg se europska javnost najviše buni, a sve je više protivnika TTIP-a i u Hrvatskoj čiji glavni argument je upravo ISDS. Iako su odredbe ISDS mehanizma poznate, manje je poznato da on nije novina koju nam SAD želi nametnuti. U Europi je do sada poznato 127 slučajeva u kojima su tvrtke koje su tražile odštetu i dobile spor u 44% slučajeva. Isti mehanizam su koristile i europske tvrtke protiv uglavnom novijih zemalja članica pa je tako primjerice Poljska morala isplatiti preko dvije milijarde eura tvrtki Eureko. Također, SAD sa 9 zemalja članica EU, uključuju i Hrvatsku, već ima regulirano ovo pitanje bilateralnim sporazumima i za te zemlje ISDS bi u okviru TTIP-a predstavljao poboljšani okvir zaštite. ISDS mora omogućiti pravedan balans između prava država da samostalno donose i implementiraju politike i zaštite ulaganja.

Taj cilj mora biti jedan od prioriteta u pregovorima. U Bruxellesu je prošlog mjeseca završena osma runda pregovora posvećena tehničkim mjerama i pitanjima regulatorne suradnje. Upravo sam o sažetku te runde pregovora imao priliku čitati u "tajnoj sobi" gdje svi zastupnici EP imaju pristup svim pregovaračkim pozicijama EU i tijeku pregovora. Sve što trebate učiniti da pristupite sobi i dokumentima je potpisati izjavu da nećete prenositi sadržaj javnosti, i rezervirati termim koji vam odgovara. Ostavljaju vam opciju izbora dokumenata koje želite čitati i pisanja bilješki koje možete ponijeti sa sobom. U sobi se s vama nalazi netko od službenika koji vam donosi dokumente ali, obzirom da je gospođa službenica koja je bila sa mnom u sobi često drijemala, dojam nije ni približno sličan trilerima. Upravo suprotno.

Podrška pregovaračima
Moj prvi posjet "tajnoj sobi" uglavnom je potvrdio prijašnje mišljenje, a to je da je većina problema s TTIP-om identificirana, ali neka rješenja još uvijek očekujemo. Upravo zbog toga mišljenja sam da ovaj sporazum ne treba unaprijed odbaciti mistificiranjem procesa pregovora, već na konstruktivan način pružiti podršku pregovaračima da na što bolji način zaštite interese naših građana. Ukoliko to uspiju, TTIP ima potencijal da osigura otvaranje visoko kvalificiranih radnih mjesta i omogući rast i razvoj s obje strane Atlantika. Takav TTIP dobit će i moju podršku.

Komentari (1)
  • strateg
    strateg 23:33 5.3.2015.

    Sve u redu. Medjutim, ono sto pomalo zabrinjava je tolika konspirativnost. Cemu sve to, ako je to u interesu svih gradjana? Zasto nije transparentno?

    “Upravo sam o sažetku te runde pregovora imao priliku čitati u ”tajnoj sobi“ gdje svi zastupnici EP imaju pristup svim pregovaračkim pozicijama EU i tijeku pregovora. Sve što trebate učiniti da pristupite sobi i dokumentima je potpisati izjavu da nećete prenositi sadržaj javnosti, i rezervirati termim koji vam odgovara. Ostavljaju vam opciju izbora dokumenata koje želite čitati i pisanja bilješki koje možete ponijeti sa sobom. U sobi se s vama nalazi netko od službenika koji vam donosi dokumente (…)”

    Cemu takav pristup? I nadalje, tko su ti pregovaraci i od koga ovlasteni za uskladjivanje pregovarackih stavova?

    ***

    “Ulazak u sobu može se usporediti s ulaskom u neku prostoriju banke gdje ti donose tajni sadržaj iz trezora ili jedini primjerak stare knjige u vatikanskoj knjižnici. Prije dolaska, morao sam pročitati više od 15 stranica obvezatnih sigurnosnih uputa te potvrditi kako sam ih primio na znanje. Službenici su vrlo susretljivi, ali obvezno je ostavljanje mobitela i svih elektroničkih uređaja u posebnom ormaru. Nakon što je službenica izašla iz prostorije te provjerila s kolegama jesu li ispoštovani svi sigurnosni protokoli, i meni je dopušten ulazak u prostoriju u njezinoj pratnji… (…)Imala sam točno dva sata tijekom kojih je uz mene sjedio sigurnosni službenik. Iako se čini dugo, radi se o preko 2000 stranica teksta. Moguće je voditi bilješke, na posebnom papiru preko kojeg je utisnuto ime zastupnika, tako da se u slučaju curenja zna izvor”

    http://www.jutarnji.hr/sto-se-skriva-u-tajnoj-sobi-europskog-parlamenta—vidjeli-smo-pregovore-o-buducnosti-500-milijuna-gradana-eu–/1305078/ [jutarnji.hr]

    Cim je nesto toliko konspirativno budi opravdanu sumnju. S druge strane, neki pojedinci ili interesne grupe ne mogu i ne smiju imati toliko moc. Kao sto je Lord Acton rekao: Power tends to corrupt, and absolute power corrupts absolutely

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana
Pogledaj sve