Posljednjih tjedana mnoge je uznemirila vijest, prenesena i u stranim medijima, o uvođenju obvezne registracijske oznake za svaki apartman, sobu ili kuću za odmor od 1. lipnja 2026. godine. Najavljivalo se da bez tog broja oglašavanje na platformama poput Airbnb-a i Booking.com-a više neće biti moguće, što je izazvalo pomutnju među stotinama tisuća iznajmljivača uoči glavne sezone. Cilj je bio jasan: stati na kraj sivoj ekonomiji i podići sigurnost gostiju. Međutim, pokazalo se da od te velike promjene u turizmu za ovu sezonu neće biti ništa. Iako se radi o novoj regulativi Europske unije, Hrvatska je tek u procesu njezina usvajanja u nacionalno zakonodavstvo, a stvarna primjena ne očekuje se prije kraja 2026. ili početka 2027. godine. Za putnike to znači da sve postojeće i buduće rezervacije za ljeto 2026. ostaju važeće bez ikakvih dodatnih provjera.
Dok se prašina oko turističkih pravila još nije slegla, država je pripremila daleko ozbiljniji i sveobuhvatniji udar na nered u drugom ključnom sektoru – tržištu rada. Već sredinom lipnja na snagu bi trebale stupiti izmjene Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, koje donose dosad najoštrije mjere protiv poslodavaca koji radnike drže “na crno”. Na takozvanoj crnoj listi već se nalazi 670 poslodavaca koji će biti pod posebnim povećalom inspektora. Digitalizacijom sustava i povezivanjem Porezne uprave, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te Državnog inspektorata, vlasti sada imaju jasan uvid u nepravilnosti koje su godinama prolazile ispod radara. Kazne za poslodavce koji treći put ponove prekršaj u razdoblju od tri godine penju se i do osam tisuća eura.
Osim financijskih kazni, nesavjesne poslodavce čekaju i teške poslovne restrikcije. Prema najavama, tvrtke s crne liste automatski će izgubiti pravo na uvoz strane radne snage, što je u uvjetima kroničnog nedostatka radnika iznimno teška sankcija. Također, takvi poslodavci više neće moći koristiti mjere aktivne politike zapošljavanja niti bilo kakve državne potpore i subvencije. Cilj ovih mjera nije samo punjenje proračuna, već i zaštita poštenih poduzetnika koji uredno ispunjavaju svoje obveze i posluju u uvjetima nelojalne konkurencije. Iz Ministarstva rada poručuju kako se ovim izmjenama želi stvoriti pravednije tržišno natjecanje u kojem uspjeh ovisi o kvaliteti, a ne o vještini izbjegavanja poreznih obveza.
Paralelno s borbom protiv rada na crno, država je već postrožila i pravila za više od 105.000 stranih radnika koji su registrirani u Hrvatskoj. Novim pravilnikom, koji je stupio na snagu krajem travnja, uvode se konkretni i mjerljivi standardi za smještaj radnika kako bi se spriječila eksploatacija. Svakom radniku mora se osigurati najmanje 14 četvornih metara prostora, a za svakog dodatnog stanara još šest. Tako u stanu od 56 kvadrata može boraviti najviše osam osoba. Poslodavci sada moraju priložiti ovjereni ugovor o najmu ili izjavu vlasnika nekretnine, a najamnina ne smije prelaziti 30 posto neto plaće radnika i ne smije se automatski oduzimati od primanja. Uz to, uvode se i obavezni zdravstveni pregledi i provjera o cijepljenju za sve strane radnike koji prvi put traže dozvolu. Ove promjene zajedno predstavljaju jedan od najozbiljnijih pokušaja uvođenja reda na tržište rada, s dugoročnim ciljem stvaranja transparentnijeg i sigurnijeg okruženja za radnike i poslodavce.
* uz korištenje AI-ja
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu