Božica Babić

Božica Babić

Prerađeno 390 milijuna plastičnih boca i limenki

U reciklažnim pogonima završilo je 49.000 tona ambalažnog otpada, umjesto na deponijima ili divljim odlagalištima smeća, u parkovima i šumama

Od početka godine do polovine kolovoza provedbom Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu prikupljeno je 390 milijuna jedinica plastične i staklene ambalaže te limenki. Na taj je način 49.000 tona ambalažnog otpada završilo u reciklažnim pogonima umjesto na lokalnim deponijima ili divljim odlagalištima smeća, odnosno parkovima i šumama. Što je bio narodni običaj sve do zadnjeg dana 2005. godine, prije aktiviranja pravilnika.

Novi biznis
U Fondu za energetsku učinkovitost procjenjuju da je tako volumen ukupnog otpada odloženog u prostoru smanjen za oko 30 posto. Novi model od prvog je dana dobro prihvatila šira javnost za razliku od dobrog dijela gospodarskih subjekata i njihovih interesnih skupina koji su novi pravilnik (zbog financijskih obveza) smatrali promašenim. Na osnovu pravilnika je pojedincima, trgovinama te ovlaštenim sakupljačima za povratnu naknadu dosad sveukupno isplaćeno 287 milijuna kuna, kažu u Fondu. Od toga iznosa pojedincima, sakupljačima ambalažnog otpada, pripalo je 195 milijuna kuna, trgovci su za svoj trud dobili 58,5 milijuna kuna dok je ostatak raspodijeljen tvrtkama koje su s Fondom ugovorile reciklažu zbrinjavanje pravilnikom obuhvaćene ambalaže. Prema podacima Fonda proizvođači koji su dužni uplaćivati naknadu za zbrinjavanje ambalažnog otpada, za ovogodišnja prva tri mjeseca sveukupno su na njihov poseban račun dostavili 113 milijuna kuna. Proizvođači naime prema Fondu imaju obvezu kvartalnog podmirivanja ovog namjenskog troška. Pretpostavi li se da bi uplaćeni iznos mogao biti tek prosječna obveza, odnosno da će drugi i treći kvartal vrlo vjerojatno donijeti sezonsku povećanu potrošnju, izvjesno je da će prihodi i troškovi zbrinjavanja ambalažnog otpada već po obračunskom izvješću za ovogodišnji treći kvartal definitivno biti ujednačeni. U dosadašnjem dijelu godine, paralelno sa zaživljavanjem pravilnika u praksi, Fond je potpisao brojne ugovore. Tako su prihvat ambalažnog otpada potpisala 274 trgovca dok je devet tvrtki s Fondom ugovorilo oporabu i zbrinjavanje pet i staklene, odnosno Al i Fe ambalaže. Četiri tvrtke nalaze se u Zagrebu, dvije u Osijeku te po jedna u Humu na Sutli, Svetoj Nedjelji i Zadru. Većina županija provela je natječaje i dodijelila koncesije sakupljačima ambalažnog otpada na lokalnoj razini, a za područja onih koje to nisu odradile uskočio je Fond izravno ugovarajući angažman s ovlaštenim sakupljačima dok je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva dodijelilo nekoliko nacionalnih koncesija. Tako organiziran sustav prikupljanja ambalažnog otpada uspio je već tijekom nekoliko minulih mjeseci u dijelu lokalnih sredina potaknuti i razvoj gospodarstva i zapošljavanje. Osnivaju se tvrtke koje prikupljaju, skladište, prevoze ili prerađuju ambalažni otpad. Osim toga, dogodili su se i nemjerljivi pozitivni učinci na zaštiti okoliša te cjelovite prirodne baštine, zadovoljno ističu u Fondu.

Pohvale iz EU
Pozivaju se i na prve pohvale, što stižu sa zahtjevnih EU adresa. Postigli su, tvrde u Fondu, da se ovako organiziranim sustavom preradi oko 80 posto prikupljene ambalaže, što je podatak kojim se može pohvaliti tek nekoliko europskih zemalja. Sve u svemu, premda još uvijek preliminarno, prvo izvješće Fonda s podacima o 390 milijuna prikupljenih boca i konzervi te isplaćenih 287 milijuna kuna za nepunih osam mjeseci, najbolje su jamstvo da pravilnik definitivno čisti nacionalni okoliš od smeća a mnogima osigurava i jedini ili dodatni prihod za egzistenciju.

Pravilnik u skladu s direktivom EU

Hrvatski sustav prikupljanja ambalažnog otpada pregledali su predstavnici Europske komisije i pokazalo se da je u skladu s europskom direktivom. Rezultati svjedoče da se sustav uhodava i dobro funkcionira, trgovine su se organizirale, a dodijelili smo i nacionalne koncesije za reciklažu i sakupljanje ambalažnog otpada. I neke županije su već dodijelile takve koncesije. Zato nema nikakva razloga za izmjenu pravilnika, ali ćemo i dalje biti u kontaktu i s trgovcima i s proizvođačima", tako oponentima Pravilnika koji traže njegove izmjene odgovara Nikola Ružinski, državni tajnik za zaštitu okoliša i glavni pregovarač hrvatskog izaslanstva za tu problematiku.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve