Poljska je najveća srednjeuropska država sa 38.000.000 stanovnika. Postala je pojam uspješne tranzicije iz komunističkog u kapitalističko društveno okružje, kakvo nije uspjela provesti niti jedna druga država koja je bila dio istočnog bloka.

Poljska je zemlja s tegobnom novijom poviješću, počevši od 23. kolovoza 1939. godine i Pakta Ribbentrop-Molotov, koji je doveo do okupacije zemlje od strane Njemačke i SSSR-a. Koliko je spomenuti protokol bio katastrofalan za poljske nacionalne interese vidi se iz činjenice da je SSSR tek 24. prosinca 1989. godine izdao deklaraciju kojom je priznao da tajni protokol uopće postoji i ujedno ga se proglašava pravno ništetnim, a Njemačka je isto učinila 1. rujna 1989. godine.

Za povijest Poljske i prije ovih zbivanja dogodio se jedan od najvažnijih datuma u njezinoj povijesti 4. lipanj 1989. godine. Prvi višestranački izbori označili su pad komunizma nakon 40 godina. Treba napomenuti kako je u tome veliku zaslugu imao sindikat Solidarnost. Od početka su radnički pokret podupirali disidentski intelektualci i velik dio Katoličke crkve, što je u zemlji koja ima 90% katoličkih vjernika i tadašnjeg aktualnog papu Ivana Pavla II, bilo od velike važnosti. Solidarnost se tada pretvorila u svenarodni pokret protiv vladajućeg režima.

Ubrzani poljski rast

Kako se Poljska u tom trenutku praktično nalazila u bankrotu, nitko nije mogao predvidjeti ekonomsko čudo koje će Poljska provesti u sljedećih četvrt stoljeća. Od 1989. poljski BDP više se nego udvostručio i sada iznosi 548 milijardi dolara, a Poljski izvoz je od 1989. narastao 25 puta.

Kada su 1992. godine Poljaci zabilježili primarni gospodarski rast nije postojao ekonomski analitičar koji je mogao predvidjeti kako niti jednu godinu nakon toga Poljska neće imati pad BDP-a. Pa čak niti globalna ekonomska kriza iz 2009. nije uspjela zaustaviti poljski gospodarski rast, iako ga je nakratko znatno usporila.

Od kada se 2004. godine pridružila Europskoj uniji, poljski rast se još ubrzao, pa je njezino gospodarstvo danas šesto najveće u EU. Nakon ulaska u EU poljski BDP porastao je za 48,7 posto.

Poljska je najučinkovitiji korisnik EU fondova, od ulaska u Uniju iskoristili su više od šezdeset milijardi eura. Kako se poljski gospodarski uspjeh zasniva na izvozu i osobnoj potrošnji, a tamošnji BDP dosegnuo je 67% prosjeka Europske unije, odnosno 24.000 dolara po glavi stanovnika, sve relevantne prognoze za Poljsku predviđaju dugoročno stabilan rast. U prvih šest mjeseci ove godine poljski BDP skočio je 3,4%, a prognoze MMF-a očekuju isti rast i sljedeće godine.

Velike strane investicije u Poljskoj svakako su pridonijele ovakvim ekonomskim rezultatima. Od 2400 stranih poduzeća gotovo 500 dolazi iz Njemačke. Zanimljive su tvornice automobila koje su otvorili Volkswagen i GM, dok je Fiatova tvornica najveća u Europi. Iz Hrvatske na poljskom tržištu nalaze se samo četiri tvrtke.

Ipak, nakon ovogodišnje uvjerljive pobjede konzervativne stranke Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość, PiS) analitičari u Hrvatskoj procjenjuju da njihova pobjeda znači promjenu poljske ekonomske politike i kraj poljskog ekonomskog prosperiteta. Za takve procjene malo je uvjerljivih argumenata.

PiS je prva politička stranka kojoj su birači omogućili da sama sastavi vladu i sama vlada nakon pada komunizma u Poljskoj 1989. godine. Štoviše, ljevica koju su zastupale dvije suparničke stranke prvi put nakon pada komunističkog režima 1989. nisu parlamentarne jer nisu prešle izborni prag. PiS može računati na odličnu suradnju s predsjednikom Andrzejom Dudom koji je ove godine izabran uz njezinu potporu.

Manji porezi poduzetnicima

Ovo znači stanje potpune političke stabilnosti, što za ekonomska kretanja u zemlji može značiti samo pozitivan korak naprijed. PiS kojega vodi Jaroslaw Kaczynski će dati prednost nacionalnim interesima na štetu europskih. On želi gospodarsku uniju umjesto političke. Stoga namjerava ojačati položaj domaćih tvrtki i Poljaka općenito. Iz pričuve Poljske središnje banke domaću će ekonomiju kroz sljedećih šest godina podržati sa 90 milijardi eura, naravno u vlastitoj valuti zlotima, čiji je plivajući tečaj i aktivna monetarna politika, jedan od ključeva ovakvog gospodarskog uspjeha. Potom, smanjiti prag godina potrebnih za odlazak u mirovinu, planirano je uvođenje većih poreza stranim trgovačkim lancima, a isto se odnosi i kada je riječ o stranim bankama. Potom smanjenje poreza za poljsko malo i srednje poduzetništvo, povećanje javne potrošnje i veća pomoći najsiromašnijim obiteljima. Na unutrašnjem planu svjestan kako za gospodarski rast treba veću stopu nataliteta, Kaczynski se odredio za provedbu pronatalitetne politike.

Kao članica Višegradske skupine Poljska je uspostavila jaki političko-gospodarski savez sa Češkom, Slovačkom i Mađarskom.

U Europskom parlamentu Višegradska skupina ima veći broj zastupnika od Njemačke, što govori u prilog pokušajima da se Hrvatska politika usmjeri u tome pravcu, što je predstavljala inicijativa hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Jadran-Baltik. Ona je u rujnu ove godine o tome razgovarala u Krakowu s novoizabranim poljskim predsjednikom Andrzejom Dudom naglašavajući potrebu jačanja povezanosti Jadrana i Baltika. Za Hrvatsku bi realizacija te inicijative bila od iznimne gospodarske i političke važnosti.

Koautor članka je Željko Sakić