Bernard Ivezić

Bernard Ivezić

Optika donosi trećinu više prihoda

HT tvrdi da je odlučio iskoristiti infrastrukturu koja već duži niz godina stoji neiskorištena. Dok je čekao pritisnula ga je Vlada, ali i konkurencija.

Da uspije komercijalizirati samo deset posto od 200.000 potencijalnih priključaka na Fiberland i da se svaki od tih korisnika pretplati na najslabiji paket usluga po najnižoj cijeni koja se ostvaruje uz ugovornu obvezu na 24 mjeseca, Hrvatski telekom može računati na 8 milijuna kuna prihoda mjesečno ili 96 milijuna kuna godišnje.

A to je za trećinu više nego što trenutno može zaraditi na tim istim korisnicima putem postojeće infrastrukture bakrenih parica i klasičnih telefonskih utičnica. Pa ipak HT je punih godinu dana odolijevao porivu da ponudi Ultra MAX pakete putem optike iako mu je regulator za to dao zeleno svjetlo još u travnju prošle godine. Uz to, pune je tri godine stopirao sva svoja ulaganja u optiku, jer je tvrdio da mu je odobreni model komercijalizacije Fiberlanda neisplativ. Krajem prošlog tjedna HT je, čini se, u tišini promijenio mišljenje. Tvrdi da je razlog zašto je ponudio optiku građanima i tvrtkama upravo sada primarno taj da potakne korištenje Fiberlanda "koji već duži niz godina stoji neiskorišten". O tome što se zapravo dogodilo da se najžešći kritičar Vladine politike i Hakomove regulacije izgradnje mreža nove generacije odlučio na kopernikanski obrat - ni riječi.

No, zato se pojavljuju informacije da operateri koji se do kraja godine ne uključe u natjecanje za korisnike brzog interneta ne mogu računati na multimilijunske subvencije koje će raznim ministarstvima, pa i onom poljoprivrede, za izgradnju optičkih mreža početi darivati EU već u 2014. Uz to, Europska komisija upravo je u procesu redizajna regulative optičkih mreža kako bi bivšim monopolistima dala više poticaja za ulaganja. HT je zainteresiran da mu se omogući ponuda ADSL-a putem optike na brzinama ispod 20Mbps, jer to vidi kao ključni čimbenik koji će utjecati na bržu eksploataciju Fiberlanda. Odluke o tome zasad nema. Nesumljivo, na HT je utjecao i pritisak konkurencije kojoj je krila dao Vladin investicijski plan u optiku. Živa tržišna utakmica već se vodi u Zagrebu gdje si konkuriraju HT, Amis telekom i Vipnet, a u nju se uključuju i lokalne samouprave. Komercijalizacija Fiberlanda time je potvrda da HT više ne može računati da će biti jedini graditelj optičkih mreža u budućnosti te označava kraj razdoblja gdje se tržišna pozicija primarno temeljila na vlasništvu nad infrastrukturom.

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!