Marija Crnjak

Marija Crnjak

Ono što ne znamo, ne boli: Je li bolje da ne znamo koliko nam zapravo nosi turizam?

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Poreznom politikom potiče se sezonalnost te razvoj obiteljskog smještaja, a slabim kontrolama tolerira propuste u naplati PDV-a kod korisnika koji su davno prerasli granice paušala, zato se i procjenjuje da se gotovo polovina noćenja u Hrvatskoj proda bez kune PDV-a.

Je li bolje da ne znamo koliko nam zapravo nosi turizam, u odnosu na količinu uloženog i planiranog, ili da možemo saznati da nam je najjači segment nacionalne ekonomije zapravo slabo učinkovit i loše upravljan?

Kad bi živjeli u zemlji čija politika ne ovisi isključivo o izbornim ciklusima, to bi bilo ozbiljno pitanje za sve donositelje odluka. Ovako, samo je jedna od tema koja se provuče sporadično, kako tko podvikne ili krene u predizbornu kampanju.  Za utjehu, kako je turizam jako teško mjeriti, ovaj problem dijelimo s konkurentima i ostalim zemljama s jakim turizmom, a pokušava se riješiti i na europskoj i globalnoj razini.

Razlozi leže u multidisciplinarnosti turizma koji isprepliće brojne sektore, od poljoprivrede, trgovine, industrije zabave, prometa, građevine, zbog čega se turizam ni ne može nazivati gospodarskom granom. A zapanjujuće je koliko toga ne znamo o našem turizmu i njegovim učincima na gospodarstvo. Za početak, ne znamo pouzdano koji prihod ostvarujemo od turizma, već to procijenjujemo temeljem anketa koje Hrvatska narodna banka provodi među stranim turistima prilikom njihova ulaska u zemlju.

U taj prihod koji se za 2017. godinu procijenio na 9,5 milijardi eura, ne ulazi pak prihod od domaćih gostiju, a poznato je da se, ako ništa, dobar dio hrvatskih građana ljeti spušta na more, mnogi tu borave znatno dulje od stranaca. Što je tu lokalna potrošnja, a što turizam, ne znamo, samo procjenjujemo. U deviznom prihodu Državnog zavoda za statistiku (DZS) pak ne broji se nautika, ne mjere se noćenja domaćih kruzera ni potrošnja jednodnevnih gostiju, između ostalog ni onih s velikih kruzera. To nitko ne prati.

Proizvoljno o udjelu u BDP-u
Kako nemamo pouzdane inpute, tako ne možemo pouzdano znati ni kakav učinak turizam ima na ukupno gospodarstvo, na BDP i zaposlenost, kao što ne znamo ni koliko poreza točno ubiremo od turizma. Tako se barata različitim podacima, pa turizam izravno čini od 10 do više od 20 posto BDP-a, ovisno o izvoru i interpretaciji.  U prvom i zadnjem satelitskom računu, koji pokazuje utjecaj turizma na ekonomiju, Institut za turizam izračunao je da je turizam u 2011. godini imao izravni učinak na BDP u iznosu od 10,4 posto. 

Od tad su se okolnosti značajno izmijenile, a i novo izdanje satelitskog računa koje se doduše očekuje ove godine bazirat će se na podacima iz 2016. godine, srećom uz dodatna primarna istraživanja ekipe Instituta.  Ujedno jedine institucije koja istražuje turističko tržište, no opet polovično jer se mjeri samo aktivnost na Jadranu u top sezoni. Što je ono što pouzdano ne znamo, a naslućujemo ili osjetimo na dnevnoj bazi kad su u pitanju utjecaji turizma na ekonomiju? Jedna od stvari svakako je relativno niska stopa zaposlenosti u odnosu na turističke prihode ali i na konkurenciju na Mediteranu, koja vlada zbog visoke sezonalnosti hrvatskog turizma.  

Pojačati konkurentnost
Zbog sezonalnosti imamo i visoku stopu uvoza za potrebe turizma, jer domaći dobavljači nisu u stanju podržati tako veliku fluktuaciju potražnje. Zbog velikog broja sezonaca u odnosu na broj stalno zaposlenih niži su nam i porezi na dohodak.  Sve to država kao da ne razumije dok umjesto korporativnog sektora poreznom politikom potiče tu istu sezonalnost te razvoj obiteljskog smještaja, a slabim kontrolama tolerira propuste u naplati PDV-a kod korisnika koji su davno prerasli granice paušala. 

Na procijenjenih dvije milijarde eura prometa u privatnom smještaju u prošloj je godini država ubrala tek 135,5 milijuna kuna poreza, što nije niti jedan posto.  Procjena da se gotovo polovina noćenja u Hrvatskoj proda bez kune PDV-a trebala bi zabrinuti svakog ministra financija spremnog da uvođenjem reda poveća prihod proračuna. Ono što ne znamo, ne boli, no ne bi bilo loše doći do spoznaja koje će pomoći u izradi novih strateških dokumenata, jačanju slabih točaka, uvođenju mjera koje će pojačati konkurentnost i prihode sektora koji nam je tako jako značajan. Toliko značajan da i ne znamo koliko. 

Komentari (3)
  • miami
    miami 17:46 27.4.2018.

    Poslovni .hr nije objavio BITAN ČLANAK o crnoj statistici prijava poreza na dohodak i ostalog
    ,kada su procurili podaci booking.com- i rbnb.a …???? Zašto???

  • bankarko
    bankarko 15:05 27.4.2018.

    Draga Marija, koja je poanta ovog glupog i nepovezanog članka? povećati poreze? tko je naručio članak? ili tito za svoju dušu?

  • Srijeda
    Srijeda 7:52 25.4.2018.

    “Na procijenjenih dvije milijarde eura prometa u privatnom smještaju u prošloj je godini država ubrala tek 135,5 milijuna kuna poreza, što nije niti jedan posto.”
    Are you for real? Are you serious? No knowledge of elementary math operations? Vherojatno samo lapsus u brzini pa bolje sto prije ispraviti…

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve