Jadranka Dozan

Jadranka Dozan

Da je Sabor aktivan, već bi frcale ideje za rebalans i kako potrošiti izdašnije prihode

Nema tko ni inicirati rebalans koji bi, ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima, sigurno narušio dobar dio postignuća u pogledu smanjenja deficita. A ne bi valjalo propustiti priliku za smanjenje deficita i smanjenja duga u uvjetima današnjeg povoljnog spleta okolnosti.

Jako dugo u Hrvatskoj državni proračun nakon pola godine nije bio u minusu od 'samo' 2,4 milijarde kuna ili 0,7 posto BDP-a. Proračun se punio osjetno bolje nego lani i nego što je planirano, a rashodi su zauzdani. Kad se isključe izdaci za plaćanje kamata, sredinom godine proračun je bio u primarnom suficitu od tri milijarde kuna odnosno 0,9 posto BDP-a.

Primarni višak, dakako, jednako je neuobičajena situacija u domaćim javnim financijama. K tome, nismo baš naviknuli ni da u ovo doba godine govorimo o smanjenju javnog duga na godišnjoj razini (za 4,7 mlrd.). Kad se tomu doda povećana gospodarska aktivnost, odnosno podaci o rastu industrijske proizvodnje, trgovine, turizma (pa čak i građevinarstva) te blagom porastu zaposlenosti, malo toga se uklapa i u posljednjih tjedana podjednako aktualne priče o prijetnji rušenja državnog rejtinga. Je li politička nestabilnost odgovor na te oprečnosti ili je ona donekle i alibi, dalo bi se raspravljati.

I uteg i blagodat 
Ona jest ozbiljan uteg za provedbu ozbiljnih reformskih zahvata za ostvarenje stabilna srednjoročnog i dugoročnog rasta. I u kratkoročnom horizontu politička kriza djeluje blokirajuće za razne gospodarski poticajne projekte i inicijative. Međutim, barem kad su posrijedi javne financije svakako vrijedi i ona da "nije svako zlo za zlo". Mnogi će reći kako se u međusobnom nepovjerenju i blokadama rada unutar vladajuće koalicije na odlasku nisu donosile ni neke političke odluke koje bi otežale fiskalnu konsolidaciju.

Prelaskom u režim tehničke Vlade zadani rashodi su postali i čvršće sidro, pa se tako i sredstva za regres (oko 300 milijuna) koji će Vlada morati isplatiti nakon što potpredsjednik Vlade Božo Petrov nije uspio ništa ispregovarati sa sindikatima, moraju pronaći unutar postojećih ograničenja. "Time imamo gotovo teorijski primjer provođenja   čvrstog budžetskog ograničenja, jedino što je ono kod nas nije baš rezultat strategije već ponajprije spleta okolnosti. Svojevrsna spontana konsolidacija", kaže Ante Žigman, zamjenik predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku. I drugi ekonomisti reći će kako je to što sada, nakon što je ministar financija Zdravko Marić obznanio da je polugodišnje stanje državnih financija znatno bolje od očekivanog, nemamo fukcionirajući Sabor, zapravo blagodat.

Da Sabor nije raspušten, vjerojatno bi u sabornici već frcale ideje na što potrošiti izdašnije prihode, od kojih bi se ekipi u Katančićevoj teško bilo braniti. Ovako nema tko ni inicirati rebalans koji bi, ako je suditi prema dosadašnjim iskustvima, sigurno narušio dobar dio postignuća u pogledu smanjenja deficita. Imajući u vidu izazove koji slijede iduće godine, pogotovo vezano uz potrebe refinanciranja dugova koji dospijevaju na naplatu, ne bi valjalo propustiti priliku za smanjenje deficita i smanjenja duga u uvjetima današnjeg povoljnog spleta okolnosti. Razdoblje niskih kamata neće trajati vječno, manje vjetra u leđa moglo bi biti i od rasta inozemne potražnje, a ni geopolitička konstelacija neće baš trajno pogodovati rekordima  hrvatskog turizma. 

Deblje duhanske trošarine 
Uza sve, rastu prihoda državnog proračuna za 10,5 posto u prvih šest mjeseci značajno je pridonio i izražen rast nekih prihodnih kategorija koji će se dogodine teško ponoviti. To sigurno nije prijetnja za prihode povezane s povlačenjem novca europskih fondova kojega se u prvoj polovici ove godine slilo 4,2 milijarde kuna ili 52 posto više nego lani. No, snažan rast prihoda od trošarina (za 1,3 milijarde kuna ili 22 posto) dijelom je očito i pitanje vremenske distribucije prihoda.

Naime, za gotovo milijardu kuna povećanja prihoda od trošarina zaslužne su one duhanske. One su pak za toliko bile izdašnije manjim dijelom zbog povećanja trošarina na cigarete u lanjskom travnju (s procijenjenim godišnjim efektom od oko 150 milijuna kuna), a većim dijelom to je očito rezultat intenzivnijeg 'štancanja markica' i stvaranja zaliha uoči primjene obveze destimulativnog označavanja cigareta. 

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!