Njemačka, poznata kao država s jednom od najpovoljnijih cijena prehrambenih proizvoda za potrošača, počela je bilježiti novi trend među trgovcima. Naime, oni više ne ratuju s cijenama i velikim akcijama, nego je došlo do trenda rasta cijena prehrambenih artikala, bilo da se radi o mlijeku, siru, jajima ili voću.

Mnogi prehrambeni proizvodi su u Njemačkoj tako u posljednjih dvanaest mjeseci znatno poskupjeli, a prema navodima saveznog ureda za statistiku rast cijena u tom segmentu potrošnje iznosi oko tri posto, gotovo dvostruko više od opće stope inflacije u zemlji. Jedan od razloga za takav razvoj je prestanak rata cijenama, koji je posljednjih godina bio vođen na njemačkom tržištu, piše Deutsche Welle.

“Rat cijenama u njemačkoj maloprodaji, pogotovo kada je riječ o prehrambenim proizvodima, znatno je izgubio na intenzitetu”, objašnjava Matthias Queck iz tvrtke Retailytics, grupe koja se bavi analizama tržišta.

Navodi da trenutačno ni diskontni lanci, niti veliki lanci supermarketa nemaju interes nastupati agresivno na tržištu. Dok su ranije velike diskontne akcije i popusti bili pravi događaji koji su se reklamirali u velikom stilu, danas je tu vrstu marketinga gotovo nemoguće pronaći. Smanjenja cijena koja sada još tu i tamo bilježimo postala su prava rijetkost. S druge strane sve češće se bilježe slučajevi povećanja cijena prehrambenih proizvoda.

Dobro za trgovce

Ovaj trend koji je loš za potrošače, a dobar za trgovce, počeo se polako prelijevati i na Hrvatsku. Tako su u ožujku potrošačke cijene porasle na godišnjoj razini za 1,1%, što je 0,3 postotna bodova više od godišnje inflacije u veljači. Ubrzanje rasta godišnje inflacije u ožujku posljedica je rasta cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda (2,1%), koje su padale u prethodna dva mjeseca, te ubrzanja rasta cijena energije (s 1,4% na 1,8%) i industrijskih proizvoda bez prehrane i energije (s 0,2% na 0,3%). Tako su cijene prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda izravno utjecale na 42% rasta ukupnih potrošačkih cijena, pokazala je analiza Hrvatske gospodarske komore.

U sljedećim mjesecima HGK očekuje nešto više razine inflacije iako i nadalje u okvirima umjerene razine (do 2%), pod utjecajem rasta cijena nafte na svjetskom tržištu (kojega trenutačno potenciraju sukobi u Siriji) i hrane (zbog nepovoljnih agrometeoroloških uvjeta). Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da je u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, cijena hrane bila veća za oko jedan posto.

Slično kao 2005.

Rasle su cijene kod gotovo svih kategorija pri čemu najviše kod ulja i masti čak 9 posto, a veći rast cijena bio je i kod voća 5,3 posto. Za 3,2 posto su bile veće cijene kave, čajeva i kakao, dok su cijene mlijeka, sira i jaja povećane 2,4 posto. Pad cijena izraženiji je bio kod povrća – 8,6 posto, šećera i slatkiša 1,6 posto.

Iako se u Hrvatskoj još uvijek ne može govoriti da se radi o dugoročnom trendu, pojedini analitičari vjeruju kako bi rast gospodarske aktivnosti i zarada mogao utjecati na veće cijene hrane. Ističu kako se nešto slično počelo događati od 2005. godine, kada je u jednom trenutku došlo do ogromnih poremećaja na svjetskom tržištu hrane, i galopirajućeg rasta cijena hrane, sve do gospodarske krize 2008. godine.

Na veće cijene hrane u EU potencijalno utječu i sve veći izvoz pojedinih kategorija hrane i poljoprivrednih proizvoda na velika i tržišta koja se brzo razvijaju i raste im standard poput onog u Kini, Indiji i drugim mnogoljudnim državama. U Hrvatskoj se dodatan rast cijena može očekivati od početka turističke sezone, kažu neki od stručnjaka.